Nova regionalna trilaterala - neformalna skupina koja okuplja hrvatskog predsjednika Ivu Josipovica, predsjednika Srbije Borisa Tadica i trojicu clanova predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšica, Nebojšu Radmanovica i Bakira Izetbegovica - održala je u danas u Bijeloj vili na Brijunima svoj prvi sastanak, obecavši da ce se i ubuduce redovito sastajati, najmanje jednom godišnje.
Kako je na pocetku istaknuo predsjednik Josipovic, Hrvatsku, Srbiju i BiH povezuju ljudi, granice, kulture i komplementarna gospodarstva, no te tri države povezane su i zajednickim nasljedem sukoba i ratova. Otvorena pitanja iz tog razdoblja celnici tih država moraju zatvoriti "na dobro svojih naroda", smatra Josipovic, koji je obecao solidarnost Hrvatske u procesu proširenja EU na susjedne zemlje.
Josipovic je odbacio prigovor da se vec puno puta sastajao s Tadicem, s kojim je "razgovarao o BiH bez predstavnika BiH", a da se "tek sada" on i Tadic sastaju s predstavnicima BiH. "Nikad nisam s predsjednikom Tadicem razgovarao o unutarnjim pitanjima BiH", kazao je Josipovic, odbacivši i prigovor da se previše sastaje s Tadicem: "Više sam se puta sastao s predsjednikom Slovenije Danilom Türkom, nego s Tadicem".
Iako je proteklih nekoliko godina održano više trilateralnih sastanaka najviših dužnosnika regije (Hrvatska-Slovenija-Srbija, Hrvatska-Madarska-Srbija, BiH-Srbija-Turska), ovo je prvi trilateralni susret BiH-Hrvatska-Srbija, iako su Radmanovic, Izetbegovic i Komšic u sijecnju posjetili Zagreb i sastali se s Josipovicem, dok je predsjednik Tadic pocetkom srpnja bio u posjetu Sarajevu. Od izbora predsjednik Josipovic je cak sedam puta posjetio BiH: po dva puta bio je u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru te jednom u Bihacu.
I predsjednik Tadic, koji je odmah na pocetku cestitao Hrvatskoj na završetku pregovora o pristupanju EU, odbacio je prigovore zbog pokroviteljskog odnosa prema BiH, rekavši kako je na sastanku trilaterale zakljuceno da ni jedna zemlja ne treba biti lider ni hegemon, niti treba imati paternalisticki odnos prema susjedima.
"Ni Srbija ni Hrvatska ne mogu se miješati u unutarnja pitanja BiH, jer samo institucije BiH mogu definirati politiku te države", istaknuo je Tadic, tvrdeci da se Srbija i Hrvatska pojavljuju samo u ulozi jamaca Daytonskog sporazuma, odnosno država koje "ohrabruju demokratski dijalog u BiH".
Predsjednik Srbije zauzeo se i za kažnjavanje ratnih zlocinaca, jer je to "preduvjet regionalnog pomirenja", zakljucivši kako "svi osumnjiceni za ratne zlocine trebaju stici pred sud".
Predsjedavajuci predsjedništva BiH Komšic zadovoljan je što se razgovaralo "bez fige u džepu" i u "domacinskoj atmosferi", što pridonosi jacanju "personalnih odnosa". "Iako imamo razlicite pristupe o pojedinim temama, razgovaramo otvoreno", objasnio je Komšic.
Nastavak europskih integracija nazvao je pitanjem od "egzistencijalne važnosti", kazavši kako je uvjeren da je u interesu svake od tri zemlje da i se ostale što prije pridruže EU, te da jedna drugu nece kociti na tom putu. I predsjednik Tadic iznio je zanimljiv argument za ulazak sve tri zemlje u EU: sva tri naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci - žive u sve tri zemlje, pa je neprirodno da jedni žive u EU, a drugi ne.
Šefovi država razgovarali su i o infrastrukturnom povezivanju i gospodarskim problemima, pri cemu je predsjednik Tadic istaknuo kako je nezaposlenost najveci politicki problem sve tri zemlje te kako se Srbija, Hrvatska i BiH moraju pripremiti na posljedice nove krize u eurozoni. O svojim prijedlozima vezanim za gospodarsku suradnju Josipovic i Tadic izvijestit ce svoje vlade, koje su nadležne za gospodarstvo, dok Komšic to nece moci uciniti buduci da u BiH ni mjesecima nakon izbora još nije formirana izvršna vlast.
S neformalnog sastanka objavljeno je i zajednicko priopcenje predsjednika Hrvatske, predsjednika Srbije i predsjedništva BiH. (Denis ROMAC)