"Necu biti fikus, nego kaktus", govorio je Ivo Josipovic u predsjednickoj predizbornoj kampanji, a ovih dana šef države u javnost je izašao s inicijativom za jacanje predsjednickih ovlasti koja je, iako izrazito suzdržano i oprezno formulirana, neugodno bocnula mnoge na politickoj sceni, i to i na lijevom i na desnom polu.
Šef države u nekoliko je javnih istupa prošloga tjedna istaknuo da bi bilo dobro bolje definirati odredene predsjednicke ovlasti, kako bi predsjednik mogao biti ucinkovitiji u ostvarivanju svoje ovlasti koju mu Ustav daje u clanku 93. stavak 2., u kojem stoji da "Predsjednik države brine za redovito i uskladeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti".
U tom smislu, istaknuo je da bi se možda moglo raspraviti o tome da se predsjedniku države dade ovlast da odredene zakone, koje smatra lošima i štetnima za nacionalne i politicke interese zemlje, vrati Saboru na još jednu raspravu prije konacnog stupanja na snagu. Trenutno je Predsjednik Republike prisiljen automatizmom potpisati svaki zakon koji dode iz parlamenta, ma koliko ga lošim smatrao, a na Ustavnom sudu, u dugotrajnoj proceduri, može naknadno osporavati samo one zakonske odredbe koje smatra neustavnima.
Josipovic je pritom kao primjer navodio najnoviji Vladin zakonski prijedlog o ništetnosti pravnih akata iz Srbije koji se odnose na ratne zlocine.
Iako je izricito naglasio da cvrsto stoji uz parlamentarnu demokraciju i ne želi jacanje niti uvodenje nikakvih novih izvršnih ovlasti koje bi ojacale njegovu moc, s obje strane politickog spektra njegova je inicijativa docekana uglavnom negativnim ili podozrivim reakcijama.
- Hrvatska je parlamentarna demokracija, a ne polupredsjednicki sustav, a ovo nije prvi puta da kod Josipovica izbija skrivena želja da postane mali Tudman. I uz ovakve njegove postojece ovlasti imali smo s problema i blokada u radu Vlade na pojedinim segmentima. Ne dolazi u obzir da podržimo jacanje predsjednickih ovlasti covjeku s kojim smo u konstantnom napetom odnosu, to bi bilo politicki nesuvislo, prokomentirao je naš izvor visokopozicioniran u HDZ-u i Vladi.
- Ispada da bi predsjednik želio vecu kontrolu nad Vladom u trenutku kada je vrlo izgledno da ce Kukuriku koalicija preuzeti vlast. Zar u nas ima manje povjerenja nego u HDZ?, cudio se jedan od clanova predsjedništva SDP-a. Objašnjava kako je ovlast vracanja zakona na ponovnu raspravu u parlament uglavnom prisutna u onim zemljama u kojima se šef države bira neizravno u parlamentu. Slicno govori i HNS-ova potpredsjednica Vesna Pusic.
- U ovoj situaciji, pred raspuštanje parlamenta i pred izbore, to nije tema koja je na dnevnom redu. A nakon izbora, vidjet ce se koji je sastav parlamenta i hoce li postojati politicka volja da se u to krene, kaže HNS-ovka Vesna Pusic i dodaje kako je osobno za to da se Ustav mijenja samo kada je to nužno.
- Nakon izbora, može se vidjeti koje su u drugim razvijenim zemljama uobicajene ovlasti predsjednika koji je biran direktno, a koje onih koje se bira u parlamentu, zakljucuje Pusic. (N. BOŽIC, D. CIGLENECKI/Novi list)
Jedino Lesar - za
Jedan od rijetkih koji bezrezervno podržava Josipovicevu inicijativu u ovome trenutku je Dragutin Lesar, šef laburista. "Ustavnim promjenama iz 2000. došli smo do toga da je predsjednik ostao bez utjecaja i mogucnosti intervencije, kakve postoje na drugim nivoima vlasti. Ne vidim zašto se predsjedniku ne bi dala mogucnost da predlaže zakone Vladi ili parlamentu, ili da u Saboru obrazloži svoje inicijative. Krajnja odluka ionako bi ostala na parlamentu kao najvišem zakonodavnom tijelu", kaže Lesar.