Još uvijek bez službeno zabilježene pojave azijskog stršljena 

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Kažu da svega nekoliko posto ljudi ima alergijske reakcije na ubode stršljena, osa i pčela, a jedno do dvoje ih na godinu umre zbog anafilaktičkog šoka. Iako stršljeni svojom 
veličinom i bojama izgledaju strašnije od pčela ili osa, njihov ubod nije nužno najopasniji, no u strahu su velike oči, pa se mnogi najviše boje upravo ovog insekta. Stoga nije naodmet ponoviti zlatno pravilo da osobe alergične na ubod trebaju mjesto uboda tretirati čistom vodom i što prije javiti se najbližem liječniku zbog stručne pomoći.

Stršljeni su trenutno u razvoju

- Radi se o insektima koji mogu izazvati nimalo bezazlene reakcije. Postoje ljudi koji su preosjetljivi na njihov ubod i reagiraju jakom općom alergijskom reakcijom, a 
zadnjih smo godina, doduše ne u Istri, već u ostalim dijelovima Hrvatske, bili svjedoci da su ubodi ovih insekta čak završili smrtnim ishodom, upozorava mr. sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Dinamika ove tri vrste kukaca, kaže Landeka, mijenja se kroz sezonu.

- U svibnju su česte pojave rojenja pčela kada se rojevi ulove za stabla, zidove kuća, rolete i dimnjake. Imali smo takve dojave u Istri i rješavali ih u suradnji s lokalnom 
pčelarskom udrugom jer za pčele je suzbijanje primjenom insekticida tek krajnja mjera. Pčelari bi odmah po dojavi izlazili na teren te bi roj zbrinuli na primjeren način. Najviše takvih dojava u naš je Zavod stiglo s pulskog i pazinskog područja, kaže Landeka. 

Za razliku od pčela, stršljeni i ose imaju drugačiju dinamiku. Oplođena matica jedina prezimi dok ostale jedinke iz prošlogodišnjih gnijezda ugibaju tako da što se tiče pojavnosti stršljena i osa, svibanj i lipanj nisu problematični jer matici treba vremena da podigne novu koloniju koja s odmicanjem ljeta postaje brojnija. Problemi s stršljenima i osama su izraženiji u kolovozu, rujnu i listopadu kada su kolonije brojnije i kada u direktnom kontaktu može doći do neželjenog uboda.

Gnijezda na tavanima obiteljskih kuća

Stršljeni se u blizini naselja najčešće zadržavaju na tavanima obiteljskih kuća, dimnjacima 
koji se ne koriste, dvorišnim objektima, nadstrešnicama ili praznim štalama. U Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije, kažu da se stršljeni tek počinju intenzivnije razvijati, ali je dobro upravo sada potražiti njihova gnijezda jer ih se u ovoj fazi može lakše suzbijati. Stršljene je najdjelotvornije suzbiti uklanjanjem i uništavanjem gnijezda. Preporuka je to raditi u večernjim satima kada ih je većina u gnijezdu i najbolje je taj postupak prepustiti profesionalnim tvrtkama. Nekada se u takav postupak upuštaju i vatrogasci, pčelari i drugi koji se mogu odvažiti napasti gnijezdo. Važno je dobro se zaštititi od uboda, kao i nabaviti učinkovit insekticid. U slobodnoj prodaji postoje posebni sprejevi za ose i stršljene koji imaju veći domet pa se prskanjem s veće udaljenosti smanjuje rizik od napada.

(G. ČALIĆ ŠVERKO)



Podijeli: Facebook Twiter