Preostala su još dva tjedna do isteka roka u kojem banke imaju obavezu zaduženima u švicarskim francima ponuditi konverziju kredita u eurske, odnosno poslati im izračun konverzije, a klijenti bankama zatim u roku od mjesec dana odgovoriti slažu li se s takvim izračunom ili ne.
Međutim, dosad nitko od dužnika nije dobio prijedlog konverzije iz banke. Rok je bankama počeo teći 30. rujna, traje do 15. studenog, i najvažnija informacija koja se neslužbeno može dobiti od bankara kaže kako se pripremaju kao da će konverzije biti jer je Zakon o potrošačkom kreditiranju koji ih na to obvezuje na snazi, no taktiziraju jer se uzdaju u to da će ga Ustavni sud zakon poništiti ili ga barem vratiti na doradu pa da konverzije, barem za sada, neće niti biti.
Presuda bi se, očekuju bankari, trebala dogoditi u tjednu prije isteka roka za dostavu prijedloga konverzije klijentima, odnosno između dana izbora 8. studenog, do 15. studenog.
Kako su pak izvijestili iz udruge Franak, povjerenica Europske komisije za zaštitu i prava potrošača Vera Jourova odgovorila je na njihovu prijavu iz sredine lipnja, kojom su Europskoj komisiji dali do znanja da je povrijeđena primjena prava EU-a time što je Vrhovni sud u svojoj presudi na temelju zahtjeva udruge Franak protiv banaka "napravio grubi propust neupućivanjem prethodnog pitanja Europskom sudu".
Udruga Franak je u svom zahtjevu tražila pokretanje postupka protiv RH zbog povrede Ugovora o EU i Ugovora o funkcioniranju EU. Kako im je odgovorila povjerenica, njezine službe utvrđuju situaciju oko tih kredita u više zemalja članica, kako potrošači ne bi bili onemogućeni u osporavanju nepoštenih ugovornih odredbi pred sudovima. U udruzi ističu kako je Jourova najavila i moguće poduzimanje aktivnosti koje su oni od nje zatražili.
"Ako bude potrebno, mogu biti poduzete potrebne mjere kako bi se osiguralo da sudska praksa Europskog suda bude u potpunosti primijenjena", navodi Jourova u svom odgovoru.
Ministar financija Boris Lalovac u nekoliko je navrata zadnjih nekoliko dana kazao kako "misli da su konverzije krenule", no o tome banke ne žele govoriti jer bi to, istaknuo je, utjecalo na rezultat izbora.
Država je, kaže Lalovac, spremna na sve scenarije, pa tako i onaj prema kojem će konverzija "pasti" na Ustavnom sudu, i u tom će slučaju bankama nametnuti porez na aktivu, što je već i zakonski osmišljeno.
Jučer je podsjetio kako su poslovne banke u svoje poslovne bilance uvrstile rezervacije za konverziju CHF kredita. "To znači da su u svojim knjigama proveli knjiženje, prikazali gubitke, najavili, dakle, troškove rezervacija. Zašto onda građani još nisu dobili umanjene rate? Vjerojatno bankari čekaju izbore, odnosno špekuliraju kako bi ovo moglo utjecati na rezultate. Moja je poruka da primjenjuju hrvatske zakone, jako im je malo vremena ostalo. Pokušavaju manipulirati do izbora, ali pozivam ih da predaju građanima listiće s nižim ratama i prestanu biti sudionici kampanje", kazao je Lalovac.
Prijedlozi konverzija još nisu krenuli put klijenata banaka, makar su u većini slučajeva, doznajemo od bankara, oni spremni, i bit će poslani u zadnji čas – i ako zakon prođe na Ustavnom sudu. Zagrebačka banka i PBZ su u rezultatima za devet mjeseci ove godine iskazali gubitke zbog rezervacije sredstava potrebnih za konverziju. Zabin je gubitak nakon oporezivanja gotovo 400 milijuna kuna, dok joj je lanjska dobit iznosila više od milijardu kuna. Rezervacija ove banke iznosi pak 1,75 milijardi kuna. PBZ je za prvih devet mjeseci iskazao pak gubitak od 192,3 milijuna kuna, pri čemu su za konverziju rezervirali također više od milijardu kuna. (Bojana Mrvoš Pavić, Dražen Ciglenečki/Novi list)