Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ima namjeru, kako doznajemo, svojoj, veterinarskoj inspekciji dati još i veće ovlasti, odnosno od sanitarne inspekcije preuzeti još posla kojeg ona sada obavlja u kontroli hrane. Rezultat je to »afere salmonela« u kojoj se na tržištu svakodnevno pronalazi nova zaražena hrana te Tolušić nadzor želi još i pojačati. Kako se predviđa državnim proračunom za 2017. godinu, veterinarska će inspekcija dobiti šest milijuna kuna više nego u ovoj godini, odnosno ukupno 52 milijuna, što bi moglo upućivati na daljnji, pojačani nadzor hrane i promjene u sustavu.
Veterinarska inspekcija je zadužena za kontrolu hrane životinjskog porijekla u proizvodnji i veleprodaji, kao i za kontrolu nezapakiranog mesa u maloprodaji, dakle u mesnicama, mesnicama trgovačkih centara i slično, dok »sanitarci« uzorkuju i kontroliraju zapakirano meso. Tolušić, kako doznajemo, ima namjeru sanitarnoj inspekciji uzeti i taj dio posla te ga dati veterinarima, na što »sanitarci« neslužbeno odgovaraju kako je to problem, budući da veterinarska inspekcija nije osposobljena za, primjerice, obuzdavanja epidemije zbog zaraze hranom u institucijama – vrtićima i školama, bolnicama, odnosno u restoranima.
»Planirano dodatno oduzimanje naših nadležnosti nam smeta pogotovo zato što je upravo veterinarska inspekcija kriva za, primjerice, slučaj 40 tona mesa u solinskom objektu Petason, s kojim se manipuliralo, i koje je moralo biti uništeno. Taj je objekt i prije stalno treao biti pod veterinarskim nadzorom, svakodnevno je neki inspektor tamo trebao boraviti i pratiti proizvodnju. Sad se krivnja svaljuje na nas«, neslužbeno nam se žale sanitarni inspektori.
U Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju kako model još uvijek nije dovoljno razrađen te nije poznato što će, ako će, dodatno biti posao veterinarskih inspektora. Namjera im je, kažu, samo bolje organizirati nadzor hrane u proizvodnji i prodaji, da se zna tko što radi i kako. To podrazumijeva, moguće je rješenje, i zajednički odlazak na teren sanitarnih i veterinarskih inspektora, kažu. Sustav u svakom slučaju, napominju, mora postati efikasniji, brži i jeftiniji, a svakako sigurniji za potrošača.
Protiv deset distributivnih centara, u kojima je pronađeno ukupno preko 50 tona mesa s nekom »greškom«, podnesene su, kako doznajemo, prekršajne prijave.
Hoće li, međutim, biti i pozivanja na kaznenu odgovornost, kao u slučaju Petasona, kažu u ministarstvu, treba odlučiti DORH, kojem su neki slučajevi predani. Da bi neka tvrtka bila i kazneno gonjena, naime, mora biti dokazano da je s hranom manipulirala namjerno, pojašnjavaju u ministarstvu. (Bojana MRVOŠ PAVIĆ)