Ljetna škola znanosti S3 prošla je bez polaznika iz Istre, no u Višnjan, jedanaestu godinu zaredom, donosi kozmopolitski duh mladih znanstvenih istraživaca koji svoje praznike provode u laboratoriju ne bi li otkrili je li kvasac besmrtan, kaos u kapanju vode ili kako natjerati bakterije da svijetle poput krijesnica.
Tridesetak polaznika iz Srbije, Rumunjske, Madarske, Španjolske, SAD-a i Hrvatske zajedno s voditeljima, doktorantima na prestižnim europskim institutima i gostima predavacima, sudjelovalo je na dvije ljetne škole koje organizira Znanstveno-edukacijski centar Višnjan i Društvo za edukaciju van okvira, udruga osnovana protekle godine.
Svjetlece bakterije
Škola se odvija u dva navrata po tjedan dana, posebno za mlade i starije srednjoškolce, koji se bave temama iz biologije, kemije, fizike i racunarske znanosti. Cijena citavog programa za jednog polaznika iznosi tri tisuce kuna, no sudionici uglavnom placaju pola, a ostatak se pokriva donacijama.
"Najveci su tu donatori voditelji koji o svom trošku i zamisli dolaze ovamo i vode projekte", istice Korado Korlevic, voditelj centra koji je i zapoceo s ovim edukacijskim projektom. "Nikad ne radimo posebnu promociju, sve ide preko naše stranice i putem bivših ucenika, ali uvijek imamo dvaput ili triput više zainteresiranih. Nažalost, ne možemo primiti sve", kaže Marko Košicek, koordinator škole u kojoj sudjeluje vec pet godina.
U drugoj ljetnoj školi tri su projekta s podrucja biologije, a ostala tri iz racunarske znanosti. "Bioluminiscencija - mogu li bakterije svijetliti kao krijesnice?" jedan je od projekata na koji upadamo u završnoj fazi. "Uspjeli smo izolirati gen, ali još cekamo bakterije", objašnjava sedamnaestogodišnja Vanja Šarkovic iz Srbije. "Svaki je neuspjeh u znanosti i uspjeh", dodaje Marko, a Vanja se nadovezuje: "Not publishing is a sin!". Naknadno doznajemo da su bakterije prosvijetlile samo tri sata prije završne prezentacije.
Motivacija da se nauci više
Izmedu šest timova prica se engleski, hrvatski i srpski jezik, radi se osam sati dnevno ujutro i popodne mada neki nemaju radno vrijeme, vec ovise o razvoju svojih projekata, a navecer se slušaju predavanja iz raznih podrucja znanosti. Jedno od vecernjih dogadanja bio je i okrugli stol na temu "Što i kako studirati, zašto studirati znanost?" na što nam Košicek odgovara:
"Ne treba studirati znanost ako te to doista ne privlaci. Takav studij daje kritican i analiticki okvir razmišljanja, pruža mogucnost igranja, odgovara na pitanja koja su neodgovorena, no treba imati dozu znatiželje, strpljenja, upornosti i spremnosti na to da se cijeli život mora uciti i biti up to date".
Mladi polaznici škole u tome ne zaostaju, štoviše, od svojih voditelja traže i dodatne zadatke i literaturu, kaže Ivan Sovic s Instituta Rudera Boškovica koji predvodi grupu za digitalnu obradu zvuka i slike, ili, njegovim rijecima: "Mene motiviraju da naucim još više. Još nisu ni upisali fakultet, a vec rasturaju".