Premda se već mjesecima najavljuju izmjene postojećeg Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu kojima bi se smanjila naknada za boce i limenke, ona i dalje iznosi 50 lipa. O neodrživom sustavu otkupa PET ambalaže svojevremeno je progovorila tadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, koja je za svog kratkog mandata ozbiljno razmišljala o izmjeni tog pravilnika, ponajviše zato što on Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako je rekla, na godišnjoj razini stvara gubitak od čak 700 milijuna kuna.
Najavljivala je snižavanje naknade s 50 na 30, pa čak i 20 lipa, što bi itekako pogodilo velik broj onih koji doslovno preživljavaju od prikupljanja plastičnih boca.
Smanjivanje naknade skresalo bi i apetite velikih igrača u ambalažnom biznisu, koji plastične boce proizvode po znatno nižoj cijeni od one po kojoj je potom prodaju. To nam je potvrdio i jedan istarski poduzetnik koji se bavi proizvodnjom plastične ambalaže. Veli da postoji nekoliko velikih tvrtki u Hrvatskoj koje u sklopu svojih pogona proizvode boce s naljepnicama, i to po cijeni od 20 lipa, a potom ih prodaju za 50 lipa.
Da postojeći pravilnik o ambalažnom otpadu nije kvalitetan, slaže se većina ekoloških aktivista i udruga. U Zelenoj Istri kažu da je njime riješen problem odbacivanja dijela plastične ambalaže u okoliš, ali se i dalje baca ostala plastična ambalaža, primjerice ona od raznih deterdženata i šampona.
- Tu je i mogućnost korupcije. Naime, koncesijski sustav nepovoljan je za razvoj biznisa gospodarenja otpadom, jer se koncesije daju na određeni period, što znači da primjerice neka nova tvrtka koja ima kapital i resurse ne može započeti posao jer se koncesije daju na višegodišnji rok, rekla je Rudija Pavličević, voditeljica Zelenog telefona u Zelenoj Istri. (piše D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU