Književno prevođenje spada u najteže vrste prevođenja nekog teksta. Kako prenijeti s "polaznog" na "dolazni" jezik misli, ritam, melodiju, sekvence, pa i rime, ukoliko je riječ o poetskom tekstu. Svako književno djelo donosi svoje datosti, svoje specifičnosti, te dio je kulture i načina življenja iz ambijenta jezika na kojem je nastao.
Radionice prevođenja
Na Monte Libriću svake se godine poseban program posvećuje književnim prijevodima. Ti prijevodi nastaju pod mentorstvom poznate prevoditeljice Ljiljane Avirović, poznate široj publici prije svega zbog prijevoda djela Claudia Magrisa na hrvatski te Miljenka Jergovića na talijanski jezik. Njezini asistenti su Antonio Giudici, Elena Dotto i Carla Rotta. Ovoga je puta na talijanski prevedeno poznato djelo za djecu uz koje su rasle generacije i generacije, "Ježeva kućica" koja je postala "La casetta del riccio".Na prijevodu su radili mladi prevoditelji Leonarda Dishpalli i Oscar Radolović, koji su i prisustvovali predstavljanju, kao i Elena Dotto te Tatiana Tesser-Knežević, te tijekom radionica i Lucia Lyon, Maja Marković, Iva Peršić i Sonja Stojnić, odnosno svi su oni u određenom razdoblju pohađali radionice prevođenja kod Ljiljane Avirović.
Premda djelo nije ukoričeno jer je još uvijek u potrazi za izdavačem, pročitano je i u originalu, a potom i prijevod koji je pokazao da su uspjeli zadržati primarnu
Ćopićevu ideju, te da je prijevod melodiozan i bogat rimama.
Lutke i ruke
Osim što je bio posvećen prijevodima, taj je dan na Libriću bio i u znaku lutkarstva. Naime poznata pulska glumica i lutkarica s osječkom adresom Petra
Blašković održala je predavanje za studente, odgajatelje i one koji se bave temama o primjeni lutkarstva i animacije u didaktici. U svojoj vrlo zanimljivoj prezentaciji koja je oduševila nazočne, govorila je o tome kako ruke mogu utjeloviti mnoštvo likova te ispričati bezbroj priča.
Polaznici su naučili i izraditi lutke od recikliranih materijala, iz čega su stvorene vrlo zanimljive prezentacije.
Prije toga Petra Blašković je vodila i radionicu za djecu "Voda, zrak, zemlja, vatra" gdje je pokazala djeci kako je moguće animirati papir.
Stanislav Marjanović predstavio je svoju knjigu "Ribalica", gdje autor pokazuje da riječi mogu puno toga otkriti, posebice kada su ujedinjene u dugu, zmijoliku rečenicu, a to je knjiga o skrivenom značenju riječi.
Vjekoslava Jurdana predstavila je svoje djelo "Tončić Petešić", što je slikovnica napisana na čakavskom narječju, odnosno na liburnijskom ekavskom govoru, a govori o jednom pjetliću pred zahtjevnom zadaćom odrastanja. (V. BEGIĆ)
