Porazna je cinjenica da treca generacija Roma u Hrvatskoj više ne poznaje svoj materinji jezik. Otkad se 1354. godine u Dubrovackoj Republici prvi put spominju, na ovim krajevima do današnjeg dana nije bilo rjecnika koji bi sakupio romske rijeci. Rad na projektu romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rjecnika trajao je osam godina, a sada ga napokon možemo predstaviti, kazao je autor rjecnika Veljko Kajtazi, predsjednik Udruge za promicanje obrazovanja Roma Kali Sara iz Zagreba na predstavljanju rjecnika u pulskoj Gradskoj knjižnici i citaonici.
Kako je objasnila clanica predsjedništva ove udruge Anka Dalipovski, projekt rjecnika nisu dovoljno financijski podržale mjerodavne institucije poput Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja pa je on vecim dijelom financiran sredstvima udruge. Sadrži 12 tisuca pojmova, a sakuplja i sva narjecja koja se govore na ovim prostorima.
-Jedan od vecih problema bio je pronaci sugovornike koji više i ne borave na ovim prostorima. Romski jezik kod mladih generacija izlazi iz upotrebe pa smo zato i pokrenuli manifestaciju Svjetski dan romskog jezika, koja ce se održati u Zagrebu 5. studenog, kazala je Dalipovski.
Na predstavljanju rjecnika govorio je i Goran ?urdevic, koji je u kratkim crtama ispricao povijest Roma u Hrvatskoj, te predstavio stanje u kojem se oni trenutno nalaze. Takoder je spomenuo teško stanje u kojem se nalazi romski jezik u Hrvatskoj, a kao rješenje tog problema predložio je uvodenje romskog jezika u škole, i to kao izborni predmet. Kajtazi je naglasio da se u stvaranju rjecnika vodio Anicevim Rjecnikom hrvatskog jezika, no da je pri sakupljanju romskih rijeci naišao na više problema.