Osim što ce poskupjeti, kruh i pekarski proizvodi od ove ce jeseni, otkrivaju našem listu pekari, morati sadržavati više aditiva, a pogotovo glutena, koji može biti štetan za one koji pate od nekog oblika alergije na gluten a za to ni ne znaju, dok je poguban za djecu koja boluju od glutenske enteropatije, odnosno celijakije.
Zbog ovogodišnjih poplava, naime, zrno pšenice, koja se sada nalazi na sušenju, daleko je manje od onog potrebnog za ljudsku ishranu. No, kako je požnjeveno manje pšenice nego prijašnjih godina, i to one manjeg zrna, ono što bi inace išlo iskljucivo u stocnu prehranu stici ce na stolove hrvatskih kucanstava. Kako pak pojašnjavaju pekari, zato ce i njima, zbog premalo prirodnog "ljepila" u pšenici, trebati i daleko više glutena, kojim se poboljšava podatnost tijesta.
Dodatni gluten, ostali aditivi, kao i skuplji energenti, zakljucuju pekari, njima predstavljaju dodatan trošak u proizvodnji, zbog kojeg ce ujesen i tražiti poskupljenje svojih proizvoda. Kako prvo brašno dobiveno iz «stocnog», malog zrna pšenice ocekuju u rujnu, pekari za tada najavljuju i pojacano dodavanje glutena te više cijene.
- Ne znam kako cemo drugacije napraviti kruh - ovakvo je žito namijenjeno, naime, stocnoj hrani, što znaci da ce i nama trebati više glutena i aditiva. Bez glutena su samo kukuruzni i raženi kruh, sve ostale vrste polubijelog i bijelog kruha gluten moraju imati, istice Renata Kruhan, donedavna predsjednica Richemont kluba, koji okuplja hrvatske pekare i slasticare. Po njenim rijecima, pojacani gluten ne znaci nutritivno lošiji kruh, a alergicni na gluten izbjegavati ionako moraju i najmanje kolicine ovog dodatka, tako da ni za njih opasnosti nema.
Osim troška za dodatne aditive, pekari poskupljenje najavljeno za jesen opravdavaju i vecim troškovima za energente. Cinjenica je da je triput u ovoj godini gospodarstvu poskupio plin, no u svojoj proizvodnji pekari najviše koriste lož-ulje, neznatno plin, a struja im je potrebna samo za miješalice tijesta. Tako su barem napominjali pocetkom 2008. godine, kad su cijene nafte divljale, a oni zbog toga tražili višu cijenu kruha. Sada se opravdavaju plinom, za kojeg kažu da ga koriste malo, i strujom, cije je poskupljenje premijerka Jadranka Kosor nedavno stopirala.
Po rijecima clanice Upravnog odbora Richemont kluba pekara Renate Kruhan, zbog visoke otkupne cijene pšenice brašno ce pekarima sa sadašnjih 1,90, porasti na 2,50 kuna po kilogramu, što je cijena uz koju pekari bez poskupljenja, kaže, ne mogu opstati.
Udio brašna u cijeni kruha je svega 15 do 20 posto, a kako se opcenito od kilograma brašna naprave dva kruha od 600 do 700 grama, cak i da cijena pšenice iznosi dvije kune po kilogramu, a trenutacno je rijec o 1,20 kuna, kilogram brašna, po uvriježenom omjeru, ne bi smio u maloprodaji biti skuplji od tri kune ni kilogram kruha od šest. Kako, medutim, trgovci na maržama ubiru velik dio kolaca, u ovom slucaju kruha, šest kuna vec sada košta, primjerice, 700 grama polubijelog, odnosno pola kilograma bijelog kruha.