Unatoc opcem osiromašenju, ili možda upravo zbog toga, potrošnja lijekova u Hrvatskoj raste godišnje od deset do 15 posto. Jesmo li sve bolesnija nacija ili smo, kao vecina ostalih, podlegli agresivnoj kampanji farmaceutske industrije i postali tabletomani.
Da bismo se uskladili s propisima EU-a, krajem prošle godine postroženo je izdavanje lijekova bez recepta. Tocnije, postrožena je primjena dosadašnjih propisa. Medutim, mnogi su lijekovi jednostavno preregistrirani. Naime, farmaceuti imaju mogucnost isti lijek u pakiranju s manjim brojem tableta registrirati za prodaju bez recepta. Slaba je to zaštita potrošaca, što je ustvari bila osnovna namjera kontrolirane prodaje lijekova na recept.
Dominantan utjecaj reklama
Kupac može obici istog dana tri ljekarne i kupiti u svakoj po jedno pakiranje ili u istu ljekarnu svratiti više puta. Najviše koristi ima farmaceutska industrija jer je cijena manjeg pakiranja znatno veca od velikog.
Odnedavno se u ljekarnama teško mogu bez recepta dobiti antireumatici - protuupalni lijekovi kao što je Voltaren (diklofenak), zatim analgetici - lijekovi protiv bolova kao što su Ketonal i Analgin. Ali se zato može kupiti malo pakiranje protuupalnog ibuprofena kao što je Neofen, koji se u velikom pakiranju mora izdati na recept.
Pacijenti tako do Voltarena dolaze na recept, što je veci trošak samo za HZZO. Režim prodaje lijekove protiv bolova na bazi kodeina kao što su Caffetin, Plivadon i Solpadein nije se mijenjao, iako se do Caffetina ne može doci bez recepta u zemljama EU-a. Caffetin, Plivadon i Solpadein moraju se izdavati uz upozorenje da mogu izazvati ovisnost.
Suprotno ovoj tendenciji, neki se lijekovi, kao što su primjerice vaginalete Canestena, sada izdaju i bez recepta, što prije nije bilo moguce. Prema podacima iznesenim na rovinjskom savjetovanju Hrvatskog farmaceutskog društva u svibnju, bez recepta se u Hrvatskoj izda oko 10 posto lijekova.
Udruga proizvodaca bezreceptnih lijekova objavila je da je prosjecna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj 18 eura. Lani su hrvatski gradani u ljekarnama ostavili 78,6 milijuna eura (581,17 milijuna kuna) za lijekove bez recepta. Kupili su 1,9 milijuna kutija Caffetina, 1,7 milijuna kutija Plivadona, 840.000 kutija Voltarena.
Prema podacima Agencije za lijekove (HALMED), za preparate koji sadrže ibuprofen u 2009. godini utrošena su 23 milijuna kuna, za vitamine 27,7 milijuna, a za lijekove na bazi ginka 9,8 milijuna kuna.
Koji se lijekovi bez recepta najviše kupuju u pulskoj ljekarni Centar pitali smo voditeljicu magistricu Ivanku Živkovic.
- Potrošnja ovisi o sezoni, ali u pravilu najviše se kupuju lijekovi protiv bolova, za snižavanje temperature, ranitidini (za želucane tegobe), vitamini i probiotici. U posljednje vrijeme opet su aktualne viroze, pa se uzimaju lijekovi za snižavanje temperature. Kupuje se samo ono što je neophodno jer se i u ljekarnama osjeca kriza, veli Živkovic.
Priznaje, takoder, da reklame imaju ogroman utjecaj na potrošnju lijekova i ostalih pripravaka.
Veli da se unatoc pritisku kupaca pridržavaju pravila i ne prodaju lijekove koji se ne mogu izdavati bez recepta jer su kazne drakonske. Potvrdila nam je to i ravnateljica Istarskih ljekarni Katica Andrišic. Ustanova nije uvjetovana ostvarivanjem profita pa je stoga u mogucnosti pridržavati se svih pravila struke. Po iskustvu kupaca, u privatnim se ljekarnama ponekad propisi izdavanja lijeka bez recepta ne primjenjuju tako strogo.
Sve traženiji pripravci za živce
Kada je rijec o lijekovima koji se izdaju na recept, cini se da su Hrvati sve bolesniji. Magistrica Živkovic potvrduje da se povecava broj izdanih lijekova za kardiovaskularni sustav. Zadnje dvije godine jako je povecana potrošnja antidepresiva.
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HAMAD), u Istarskoj je županiji u 2009. godini izvan bolnice utrošeno 27 milijuna kuna na pripravke koji djeluju na živcani sustav. Na tisucu stanovnika izdane su 94 dnevne doze lijekova za živcani sustav.
Na vrhu liste po potrošnji ipak su lijekovi za kardiovaskularni sustav za koje je te godine utrošeno 40,8 milijuna kuna, odnosno na tisucu stanovnika izdano je 291,5 dnevnih doza tih lijekova. Slijede pripravci koji djeluju na probavni sustav i metabolizam te pripravci s djelovanjem na respiratorni sustav.
U Istarskoj su županiji izvan bolnice u 2009. godini sveukupno potrošena 152 milijuna kuna za lijekove. Ukupna izvanbolnicka potrošnja lijekova u Hrvatskoj te je godine iznosila 4,6 milijardi kuna, što je 15 posto više nego godinu ranije. Sudeci po dosad iznesenim podacima, bez recepta se najcešce kupuju lijekovi protiv bolova, a na recept oni za kardiovaskularni i živcani sustav.