- Osnovana u vremenu općeg narodnog ustanka, odmah nakon kapitulacije Italije, sa sjedištem u Buzetu, zbog djelovanja na prostorima sjeverne, sjeverozapadne i zapadne Istre, II. istarska brigada bila je značajna karika u lancu borbe za oslobođenje, istaknuo je predsjednik Udruge antifašista Buzeta Edo Jerman na svečanosti obilježavanja 70. obljetnice osnivanja ove brigade koja je održana u Društvenom domu u Svetom Martinu, ujedno Spomen domu II. istarske brigade.
- U to ratno vrijeme nije se pitalo tko je koje nacionalnosti već se borilo i ginulo jedan za drugoga. I danas, nakon 70 godina, Istra je drugačija, posebnija, ali i Buzeština je i onda bila i danas je drugačija i posebnija. Naša udruga otvorena je za sve antifašističkog opredjeljenja pa među tisuću članova ima Hrvate, Slovence, Talijane, Austrijance, Crnogorce, Kanađane… Bratstvo i jedinstvo i drug Tito žive među nama i ne bojimo se izgovarati te riječi bez obzira što se nekima diže kosa na glavi kada ih čuju, poručio je Jerman.
Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić istaknuo je da iako antifašizam danas zasigurno nije niti može biti jednak onome iz vremena II. svjetskog rata, njegove glavne značajke moraju biti nit vodilja i u ovim modernim vremenima.
Predsjednik istarskog Saveza antifašista Tomislav Ravnić osvrnuo se na najave teritorijalnog preustroja.
- Što je to s ovim slučajem regionalne podjele bez da nas itko što pita, zar ih nije sram. U kojoj zemlji živimo, pa nisu to Mussolinijeve ili neke druge diktature. Mi moramo biti ravnopravni, karte se ne mogu miješati bez nas. Istra mora sačuvati svoju samoupravu, lokalnu, županijsku, regionalnu, neka se zove kako hoće, ali s pravom da odlučujemo, rekao je Ravnić te istaknuo da treba otvoriti raspravu, ali ravnopravnu i argumentiranu.
Zadnjih dana, istaknuo je župan Valter Flego, dosta je rečeno o teritorijalnom preustroju Hrvatske i predloženih pet regija, odnosno o ideji da se Istra na jedan neprirodan način spoji s Likom i Kvarnerom.
- Istra je kulturno, povijesno i geografski specifična regija, naš grb utkan je u hrvatski. Mi smo regija sa snažno izraženim regionalnim identitetom i nećemo dozvoliti da se Istru utopi u neku neprirodnu regiju, ne želimo opet u bivšu Zajednicu općina Rijeka, poručio je Flego, koji je za te riječi dobio pljesak.
Rekao je također da se zalaže za teritorijalni preustroj kroz dosljedniju provedbu decentralizacije kao i za to da Istra bude regija s posebnim ovlastima.
Na svečanosti u Svetom Martinu uručene su povelje Udruge antifašista Anici Rušnjak, Ivanu Črncu, Stanku Majcanu i Aldu Pavletiću, a priznanja Danici Benčić, Darinki Marinac, Darinki Draščić, Milici Vivoda i Anici Čendak.
Na svečanosti povodom 70. obljetnice Pazinskih odluka Ivan Draščić odlikovan je redom "Stjepan Radić" koji dodjeljuje predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.
Obljetnica II. istarske brigade protekla je u znaku sadržajnog kulturno-umjetničkog programa u kojem su nastupili mješoviti pjevački zbor ŽKUD-a "Renato Pernić" iz Roča, limena glazba GD Sokol iz Buzeta, gunjci Arkul iz Roča, muška klapa Pinguentum iz Buzeta, recitatori i vokalna skupina Srednje škole Buzet, pjesnikinja Marija Ribarić i svirač Damir Ugrin, a uslijedilo je zajedničko druženje uz domjenak. (G. ČALIĆ ŠVERKO)
Labin: Vijenci za poginule borce
Delegacije Udruge antifašista i Grada Labina danas su na lokalitetu pod Brdo u Labinu odali počast za 43 poginula borca u prvoj organiziranoj bitki ovdašnjih partizana protiv nacističkih okupatora. Vijenac na spomen-obilježje kod Tonci položili su sudionik NOB-a Leopold Družeta, tajnik UA-a Narčizo Ružić i predstavnik lokalne uprave Bruno Hrvatin.
U okršaju mahom mladih i slabo naoružanih partizana, većinom rudara, koji su pokušali zaustaviti prodor njemačkih okupatora s tenkovima iz Pule prema Rijeci 13. rujna 1943., poginula su 43 borca.
Sutra se u Kunju, u povodu 70. godišnjice Rujanskih dana u Istri te sjećanja na poginule tijekom tzv. Rommelove ofenzive i Dana neovisnosti, trebao održati Narodni zbor Labinštine, no odgođen je zbog nepovoljne vremenske prognoze. Iz Udruge antifašista napominju da će o novom terminu komemorativnog skupa izvijestiti naknadno. (I. RADIĆ)