"Hrvatskoj književnosti, onakvoj kakva ona danas jest, ja nisam potreban. Hrvatska književnost s njenim ceremonijama, nagradama i priredbama meni treba manje nego što ja trebam njoj", rekao je Miljenko Jergovic u nedjelju u razgovoru sa Sladanom Bukovac i Teofilom Pancicem tijekom predstavljanja njegove knjige "Otac" (Rende, Beograd) u sklopu programa Suton uz knjigu 16. Sajma knjige u Istri.
Intelektualac, pisac i novinar, Jergovic ima uvijek decidirane stavove te jasne i konkretne odgovore na pitanja svojih sugovornika. Politicka samosvijest autora nije i politicki korektna pa se ne libi koristiti terminima poput "majmuni" (kada govori o svojim "protivnicima"), a ta evolucijski niža stvorenja jednostavno obožava oslovljavati imenom i prezimenom.
Jergovic ima vjernu i brojnu publiku, a Pula i njen zimski susret s knjigom i autorima nisu iznimke. Za Jergovica se traži i dobiva mjesto više, a prije susreta s njim nad glavama obožavatelja dobrih se deset minuta dodaju stolice.
Snaga njegovih stavova potkrijepljena je retorikom koju Jergovic koristi pa šokantan citat iz knjige, poput: "Mogao sam biti dobar ustaša", pada na plodno tlo ocekivanja publike. Jergovic sam sebe definira intelektualcem koji se zbog odabira kulturnog života našao u izolaciji.
"Na ovom svijetu možete biti ili dio copora ili sami. Ja sam se odlucio za kulturan život i zato sam sam. U Hrvatskoj postoje pisci koji u novinama izjavljuju da ne citaju hrvatsku književnost. Oni citaju neke strane, važne književnosti i autore, a istina je da ne citaju ništa. Pisci u Hrvatskoj misle da su jedni drugima konkurencija, kao da je pisanje natjecanje u nekoj disciplini", prosudio je Jergovic.
Dok intelektualcima i književnim stvaraocima osporava citateljske izbore, Jergovic to ne cini u slucaju "malog covjeka". Na pitanje Sladane Bukovac smatra li da se u Hrvatskoj premalo cita, Jergovic odgovara pohvalom institucije gradskih knjižnica i citaonica.
"Svi ljudi koji su uclanjeni u knjižnice posuduju i citaju knjige. Koje knjige citaju nije glavni podatak, važno je da oni zaista citaju. Nije na nama da osporavamo njihov odabir i da im kažemo koje bi, po nama, autore trebali voljeti", zakljucio je Jergovic.
Drugi glavni gost nedjelje bio je redatelj Rajko Grlic, kojem se može zlonamjerno osporiti da je o sebi govorio od jutra do mraka - od Dorucka s autorom u kavani Mozart do Ponocnih kauboja u galeriji Cvajner. No, Grlic se u oba slucaja pokazao kao vješt narator vlastite prošlosti, zacinjene obiteljskim, profesionalnim i prijateljskom dosjetkama.
Kao što su stavovi Miljenka Jergovica osporavani, tako je filmografija Grlica bila nepoželjna tijekom 1990-ih godina prošlog stoljeca. Grlic je autor koji za sebe tvrdi da radi samo filmove koji ga interesiraju i da nikada ne bi snimio americki film.
Glavni gost Ponocnih kauboja trebao je biti Goran Markovic, koji je sredinom devedesetih napisao knjigu "Ceška škola ne postoji", no razgovor Mime Simic i Jurice Pavicica s Grlicem nije se posebno doticao teme o zajednickim karakteristikama filmaša - studenata praške akademije. Markovic zbog bolesti nije došao u Pulu. (Boris VINCEK)
Jonas Mekas i Schreibheft
Mima Simic je u nedjelju predstavila njemacki književni casopis
Schreibheft: Zeitschrift für Literatur te glavnog urednika Norberta
Wehra i njegovu suradnicu Claudiju Sinnig. Tema 75. broja casopisa je
književnik i avangardni filmaš litvanskog podrijetla Jonas Mekas. Tom su
prilikom projicirana cetiri njegova filmska eksperimenta, kratki
filmski zapisi s pocetka sedamdesetih godina prošloga stoljeca. Claudia
Sinnig recitirala je i Mekasovu poeziju u litvanskom originalu.
Suvin, Markovic i Dedic otkazali zbog bolesti
Darko Suvin, Goran Markovic i Arsen Dedic iz zdravstvenih su razloga
otkazali svoje gostovanje na sajmu. Boris Dežulovic i Predrag Lucic Andijev program: Postscriptum u podne u srijedu u galeriji Cvajner
voditi bez Dedica, dok ce umjesto Suvina gost Voje Šiljka na Dorucku s
autorom u srijedu u 10 sati biti Alek Popov.