"Bio je to vrlo zahtjevan fizički i psihički posao, godinu i pol dana radila sam 16-17 sati na dan, poštujući uvjete velikog izdavača Random House. Bila sam izolirana. Po pet dana nisam izlazila iz pidžame. Sin mi sada ima 16 godina, a njega bi kada bi došao iz škole samo kratko pitala kako ide i on bi se povukao u svoju sobu. Kad sam predala knjigu, onda sam pala - boljela su me leđa, depresija, ponovno su se pojavile migrene. A kad je to prošlo, nikad se nisam bolje osjećala u životu. Izbacila sam sve iz sebe, kazala je preksinoć kanadska autorica srpskog porijekla Nina Bunjevac u prepunom Crvenom salonu pulskog Doma Hrvatskih branitelja na hrvatskoj premijeri njene iznimno hvaljene strip knjige "Fatherland" ("Zemlja otaca").
Knjiga nad kojom čitatelj zaplače
Promocija je počela svježom viješću da je britanski Guardian uvrstio ovu grafičku novelu u najbolje strip knjige u ovoj godini, a kolumnistica Guardiana Rachel Cook opisala ju je kao "divan memoarski zapis o razornom utjecaju nacionalizma na cijelu obitelj". Knjiga je pod naslovom "Zemlja otaca" objavljena u izdanju kuće "2x2", a s autoricom, školovanom slikaricom, razgovarali su Vladimir Šagadin u ime izdavača i književnik Miljenko Jergović.
Šagadin je priznao da je plakao čitajući ovu knjigu, a to nam je uoči početka promocije priznao i jedan stariji pulski vojni umirovljenik.
- Mene je najviše zanimalo kako će moja majka i sestre primiti knjigu. Mama je jako ponosna. Čak je kupovala knjigu kao poklon za neke ljude, a nije od mene uzela, a jedanput je stala u red da joj potpišem knjigu, kazala je autorica, dirnuvši publiku iskrenošću.
Prije "Fatherlanda", s prtljagom oca nacionalista i terorista suočila se u priči "August 1976." (u kojoj je iscrtala posljednje minute očeva života) te u strip albumu "Hladna kao led".
- "Hladna kao led" je simboličan način odbijanja ideologije mojeg oca. Mnogi su na forumima dočekali to kao antisrpski letak. No, bilo je i puno dobrih recenzija, a zaplakala sam na recenziju Miljenka Jergovića; nisam tada ni znala tko je on, a onda sam pročitala njegovu knjigu "Otac" i onda si rekla: 'Ima nas još'. Neki nas zovu jugonostalgičari. Mi smo biljke izvađene iz korijena, između neba i zemlje. Ova je knjiga namijenjena svoj publici bivše Jugoslavije, rekla je Nina Bunjevac. Rođena u Torontu, ona je odrastala u Jugoslaviji do 1990. kada kao 16-godišnjakinja ponovno s majkom i sestrama odlazi u Kanadu. "Tada nisam znala što je nacionalizam. Ova knjiga otvara dijalog", dodaje.
Individualni izraz autoričina morala
Hvaleći njeno autorstvo mimo teksta i naracije, Miljenko Jergović veli da je knjiga, pored političke pozadine, usamljenički, individualni izraz autoričina morala.
- To je čisti moralitet. Ovo je knjiga kakvih je bilo jako malo od 1945. do danas, jer se ljudi plaše za svoju čast ili guzicu, a često im je čast tamo gdje i guzica. Najdragocjenije je o ovoj knjizi razgovarati kao o čistom i nepatvorenom umjetničkom djelu i umjetničkom činu. Ovo je čisto estetsko remek djelo, istaknuo je Jergović. (Zoran ANGELESKI)