Dvije nove knjige Miljenka Jergovića, "Sarajevo, plan grada" i Doboši noći", obje u izdanju zagrebačke Frakture, u petak su, u punom Crvenom salonu pulskog Doma HB-a, u prisutnosti plodnog autora, predstavili Enver Kazaz i Ivan Lovrenović.
- Odavno nisam, još od Andrića, imao takav čitalački užitak koji sam imao čitajući "Sarajevo, plan grada". To nije roman s jasnom fabulom; nemate junake i unutarnje sukobe, a opet, to je roman prvog reda. To je antropološki roman s višestrukim Sarajevom kao glavnim likom. Prvo, to je imaginarno Sarajevo, grad uspomena i sjećanja, izgubljeni Jergovićev zavičaj; drugo, to je Sarajevo otomanskog, austrougarskog, starojugoslavenskog, titoističkog i suvremenog postratnog imaginarija; treće, to je Sarajevo kulturnih promjena i četvrto, to je Sarajevo privatnih toponima. Jergović nas ovim svojevrsnom 'google mapom' vozi u kulturu, povijest, ali i u igru kolektivnih identiteta, nadahnuto je ovaj, kako je rekao, totalni roman predstavio Enver Kazaz.
Svježe objavljenu, svega jedan dan staru knjigu "Doboši noći" predstavio je u nastavku Ivan Lovrenović koji je rekao da je i ovo knjiga o Sarajevu; dodiruje se s prethodnom knjigom, ali se još više razlikuje od nje.
- Doboši noći simuliraju jezik studije u kojoj dvije vrste stvarnosti proizvode onu treću. Jedna je stvarnost Tina Ujevića, Marka Ristića i ostalih, a druga je produkt piščeve imaginacije, od glavnog lika Josipa Gubernika, austrougarskog šumara i činovnika koji figurira i kao realni lik koji u djelu "Dnevnici sarajevskih noći" piše o džever-javoru, drvetu bijelog javora izraslog na osojnim stranama bosanskih planina od kojeg je navodno Stradivari izrađivao violine. Ta treća stvarnost nadmašuje sve jer govori najedanput važne stvari o nama i ovom našem svijetu. Tekst je moćan i dosljedan od prve do zadnje stranice, istaknuo je Lovrenović.
Na kraju promocije Miljenko Jergović je kazao: "Teško mi je reći bilo što osim 'hvala', jer o sebi kao piscu ove dvije knjige mogu znati bitno manje od Envera Kazaza i Ivana Lovrenovića, i to iz subjektivnih razloga i jednog objektivnog - ne mogu biti svoj pouzdani čitatelj". Zatim je pročitao dijelove poglavlja 'Ujević u Sarajevu'. Inače, roman "Doboši noći" naslovljen je kao nikad pronađeni rukopis Ujevićevog romana. (Z. ANGELESKI)