Cijene lijekova na recept, koje ce se u iducoj godini formirati prema novim pravilnicima, trebale bi pasti za dodatnih desetak posto, a u HZZO-u procjenjuju da bi se tako na godišnjoj razini u zdravstvenoj blagajni moglo uštedjeti od 200 do 300 milijuna kuna. S 1. sijecnjem na snagu stupa novi pravilnik o mjerilima za odredivanje cijena lijekova na veliko i o nacinu izvješcivanja o cijenama na veliko, te pravilnik o mjerilima za stavljanje lijekova na osnovnu i dopunsku listu lijekova. Oba su pravilnika usmjerena na postizanje što niže cijene i što racionalnije potrošnje lijekova, koja je vec godinama u stalnom porastu i godišnje odnese tri milijarde kuna iz zdravstvene blagajne.
Cijene lijekova na veliko i dalje ce se formirati na temelju usporedbi s cijenama lijekova u tocno odredenim europskim državama, poput Slovenije, Italije ili Ceške. Dok cijene originalnih lijekova zašticenih patentom moraju biti svedene na najviše 90 posto prosjecne usporedne cijene u referentnim državama, cijene originala nezašticenih patentom morat ce se, kao i genericki lijekovi, reducirati s dosadašnjih 80 posto na maksimalnih 65 posto prosjecne cijene u zemljama EU-a.
Dok u HZZO-u ocekuju da prostora za daljnje spuštanje cijena lijekova ima dovoljno, proizvodaci lijekova nisu tako optimisticni te tvrde da je državna administracija postavila cijene prenisko i nerealno. Postoji politika cijena lijekova koja nece dopustiti njihovo daljnje snižavanje, jer bi to izazvalo lancanu reakciju i u drugim zemljama okruženja, upozoravaju farmaceuti, te dodaju da je o cijenama trebalo pregovarati, a ne ljestvicu postaviti na samo dno.
Pacijenti bi dobrobiti eventualnog sniženja cijena na svojoj koži mogli osjetiti tek posredno, ako se novac ušteden nižim cijenama utroši na proširenje osnovne i besplatne liste lijekova, ili pak na kupnju novih, inovativnih lijekova na tržištu.