Ako je nakon sastanka premijerke Jadranke Kosor i predstavnika Ine oko cijene goriva netko ocekivao da ce to znaciti smanjenje cijena na Ininim crpkama, mogao bi se prevariti. Kosor i celnici Ine dogovorili su da ta kompanija do kraja tjedna predloži model po kojem bi se ostvario premijerkin zahtjev da Ina pri odredivanju cijena pokaže više socijalne osjetljivosti.
Ina je jucer i predložila taj model, za ciju je primjenu potrebna suglasnost Agencije za tržišno natjecanje, ali iz njega nije jasno kako bi se ta kompanija mogla odreci podizanja cijena do razine koju joj dopušta Pravilnik o utvrdivanju cijena naftnih derivata. Doduše, predlaže se promjena tog pravilnika, ali tek toliko da se cijene mijenjaju svakih sedam dana, a ne svaka dva tjedna kako je to sada odredeno.
Ina u svom priopcenju naglašava i to da, sukladno formuli iz navedenog pravilnika, prilikom primjene maloprodajnih cijena, a u slucaju znacajnijih oscilacija, Ina može izvršiti dodatne konzultacije s regulatorom da bi se izbjegle prevelike razlike maloprodajnih cijena odjednom. To bi samo znacilo da se neminovno poskupljenje odgada, odnosno da cijene rastu nešto sporije u tjednim intervalima. Ina Vladi predlaže i to da razmotri mogucnosti formiranja i primjene diferencijalnih cijena proizvoda pri cemu bi kriterij formiranja takvih cijena bila lokacija, odnosno geografski položaj benzinskih postaja. To bi, primjerice, moglo znaciti da su cijene goriva na autocesti i u gradovima razlicite, a takvu praksu imaju pojedine europske zemlje, s time da je gorivo na autocesti uvijek skuplje.
Ina predlaže i mogucnost smanjenja cijene plavog dizela, ali tek nakon što se uvedu identifikacijske kartice korisnika poticaja na državnoj razini, da jeftiniji dizel ne bi kupovali oni koji na njega nemaju pravo. Takve kartice Vlada najavljuje vec godinama.
Iz Ininog priopcenja moglo bi se zakljuciti da ta kompanija trenutno nije spremna bespogovorno poslušati Vladu i sniziti cijene goriva koje su na njezinim crpkama ionako još uvijek niže od onih po kojima gorivo u Hrvatskoj prodaju njezini najveci konkurenti. Tako, primjerice, Eurosuper 95 Ina prodaje po cijeni od 7,99 kuna, dok je to gorivo na Petrolovim crpkama skuplje dvije lipe, a na OMV-ovim cak devet lipa. Iako Inina konkurencija drži 45 posto maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj, Vlada je i ovaj put nezadovoljna cijenama samo na Ininim crpkama, odnosno, ni od jedne druge kompanije nije zatražila da pokaže socijalnu osjetljivost, iako su puno prije Ine podigli svoje cijene.
U Ministarstvu gospodarstva doznajemo i to da su oni pocetkom tjedna radili analizu cijena u susjedstvu te da je gorivo jeftinije jedino u BiH, a da se skuplje prodaje i u Sloveniji, Srbiji i Italiji. Tako je, primjerice, cijena Eurosupera 95 na Petrolovim pumpama u Sloveniji 1,146 eura, odnosno više od 8,33 kune. Naši izvori tvrde da Ina za vecinu derivata nije podigla cijene do maksimuma koji joj dopušta pravilnik te da su neke cijene ostale i do 2,5 posto niže od dopuštenog. Inu u tome vjerojatno sprjecava i cinjenica da državi duguje dvije milijarde kuna poreza i doprinosa pa ne može ignorirati zahtjeve Vlade. No, ako pristane na niže marže Ina ce, a o tome racuna mora voditi i država, imati manji prihod, a to znaci i teži povrat dugova državi. Situaciju s placanjem obveza Ini sigurno ne olakšava ni cinjenica da su prodane kolicine na njezinim crpkama u prvih šest mjeseci ove godine pale za šest posto, dok je promet po benzinskoj postaji niži u prosjeku za 7,4 posto.