Od 1. sijecnja ove godine hrvatskim je državljanima dozvoljeno u osobnoj prtljazi u Hrvatsku iz inozemstva unijeti robe u vrijednosti tisucu, naspram dosadašnjih svega 300 kuna, na koju nece platiti carinu i PDV.
S druge strane, ta se pogodnost ne odnosi i na robu koja izvana dolazi poštom jer na nju se carina i PDV ne placaju samo ako je roba vrijednosti manje od 160 kuna, za razliku od dosadašnjih 300.
U praksi to znaci da se na nova djecja kolica, gojzerice ili jaknu, kupljene na skijanju u Austriji, vrijednosti do tisucu kuna, prilikom ulaska u Hrvatsku carina i PDV nece platiti, dok ce primatelj u Hrvatskoj na tu istu robu, narucenu poštom, platiti deset posto carine i PDV od 23 posto.
Hrvatski gradani doskocili su, medutim, i ovome. Najcešce subotom, slovenski i madarski poštanski uredi u blizini granice s Hrvatskom, naime, bilježe vece gužve na šalterima nego inace jer hrvatski državljani po robu narucenu u inozemstvu, pristiglu u poštanskim paketima, odlaze u slovenske Brežice te ju zatim u Hrvatsku unose kao osobnu prtljagu na koju ne placaju carinu i PDV.
Onima koji žive u, primjerice, Zagrebu, daleko je isplativije po djecja kolica narucena u Velikoj Britaniji, koja su internetom platili 700 kuna, otici u poštanski ured u Brežicama, i unijeti ih u Hrvatsku besplatno kao dio osobne prtljage, oslobodene od carine i PDV-a, nego ih na kucnoj adresi prilikom preuzimanja pošiljke platiti, s uracunatim davanjima, 930 kuna.
Prije povecanja bescarinskog uvoza s 300 na sadašnjih tisucu kuna, Hrvatska je bila medu najstrožim zemljama u okruženju, buduci da se u, primjerice Srbiju i BiH, uvoziti moglo bez carinjenja robe u vrijednosti do sto eura, a u EU-u je pak taj limit 300 eura.