Gradski proracun, koji se ove godine dosad puni oko 20 posto slabije, po rijecima gradonacelnika Borisa Miletica, od srpnja ce pogoditi nova "nepogoda" uslijed porezne reforme. To ce se odraziti i na realizaciju programa potrebnih Puli, a novi udarac na gradsku blagajnu stigao je Vladinom odlukom o smanjenju komunalnog doprinosa za gradevinske investicije.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva snizilo je za 23 posto najviši dozvoljeni iznos komunalnog doprinosa koji jedinice lokalne samouprave naplacuju investitorima u nove gradevinske objekte. Dosad je najviši dozvoljeni iznos bio 180 kuna, a ovom odlukom Vlade bit ce maksimalno 138 kuna po prostornom metru buduce gradevine.
Najviši doprinos, u prvoj zoni gradnje, ne smije premašivati deset posto etalonske cijene gradenja, što bi znacilo da ce za objekt od tisucu prostornih metara umjesto dosadašnjih 180 tisuca kuna, jedinice lokalne samouprave prihodovati 42 tisuce manje. Ministarstvo je, u želji da oporavi posrnulo gradevinarstvo u vrijeme krize, oznacilo komunalni doprinos gradevinara kao najskuplji administrativni dio gradnje te stoga donijelo takvu odluku.
U Vladi se nadaju da ce ovom odlukom potaknuti gradevinarstvo, koje je trenutno u velikim problemima, a odluku obrazlažu i mišljenjem da ce time pojeftiniti stambene kvadrate u što, realno, malo tko vjeruje. Usto, odluka pogoduje gradanima koji namjeravaju izgradnjom obiteljskih kuca riješiti stambeno pitanje.
Iako Pula nije imala najviši komunalni doprinos u državi, cinjenica je da je on veci (144 kune) od sada propisane najvece cijene. Stoga je gradska uprava dužna donijeti novu odluku ili izmjenu i dopunu odluke o komunalnom doprinosu, kojom ce se automatski smanjiti prihodi namijenjeni potrebama Grada.
Komunalni doprinos prihod je proracuna namijenjen uredenju javnih površina, cesta, groblja i javne rasvjete, a placa se ovisno o zonama u kojima se gradi. Na recesiju u gradnji i slabiju uplatu doprinosa gradska je uprava u ovoj godini vec upozorila, a ovom odlukom smanjenje ce se dodatno osjetiti u proracunu.
- Ocekuje se smanjenje priljeva sredstava, koji je zbog krize i inace manji od planiranog. Predvideno je prihodovati oko 17 milijuna kuna od komunalnog doprinosa, a taj ce iznos sigurno biti puno manji, pogotovo nakon ovakve odluke. Rezultat toga bit ce upitnost realizacije programa izgradnje i uredenja komunalne infrastrukture, jer smo i do sada ulagali koliko bismo prihodovali, kaže Damir Prhat, procelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu.
Predvida stoga da Grad nece biti u stanju realizirati sve projekte koje je proracunom i programom izgradnje planirao.Uz to, Vlada je snizila i upravne pristojbe koje gradevinari placaju za dozvole i glavni projekt, što je dodatni udarac za proracun.