Iako se dio gradana ponadao da ce uslijed devizne liberalizacije koja je na snagu stupila pocetkom ove godine lakše dolaziti do jeftinijih kredita u inozemstvu, cini se da baš i nije tako. Prema odgovorima banaka koje posluju u Hrvatskoj, njihove maticne banke mahom ne odobravaju kredite nerezidentima zbog velikih rizika naplate u koje se radije ne upuštaju.
Opcenito, kažu analiticari, prekogranicno kreditiranje gradana ni u samoj Europskoj uniji nije intenzivno, vecinom se ljudi zadužuju u zemlji u kojoj primaju placu, buduci da je i vecina instrumenata osiguranja vezana uz redovne priljeve.
Buduci da su, prema zadnjim podacima HNB-a, kod nas kamate na stambene kredite oko dva do tri postotna boda vece od prosjeka eurozone - jer se krecu oko šest do sedam posto, dok su vani oko cetiri posto - domace smo bankare upitali ocekuju li da bi se naši gradani u vecem broju mogli okrenuti inozemnim bankama te kako bi to utjecalo na tržište kredita u Hrvatskoj i kamatne stope.
Složen postupak
U Erste banci podsjecaju da su naši gradani mogli i dosad uzimati kredite kod banaka u inozemstvu, ali su prema deviznom zakonu bili dužni sredstva iz kredita primiti na racun kod hrvatske banke jer nisu smjeli imati otvorene racune u inozemstvu, osim u iznimnim slucajevima i to uz odobrenje HNB-a.
Liberalizacijom deviznog poslovanja od 1. sijecnja ove godine ukinuta je obaveza unosa sredstava iz kredita u stranoj zemlji u Hrvatsku te se dozvoljava slobodno otvaranje racuna kod banaka u inozemstvu, tako da ce se sredstva iz kredita dobivenog u inozemstvu moci i zadržavati u inozemstvu.
Naravno, ostaje i dalje na snazi obaveza osobe koja se zadužuje vani izvješcivanja o kreditnoj zaduženosti u inozemstvu o cemu oni trebaju voditi brigu, objašnjavaju u Erste banci.
- Gradani koji ne žele poslovati s hrvatskim bankama, nego bankama u inozemstvu, trebaju kao i dosad direktno kontaktirati te banke, isticu u Erste banci Hrvatska, dok su iz njihove centrale u Becu vec prije porucili da u pravilu ne kreditiraju nerezidente jer su instrumenti osiguranja preko granice, a situaciju na lokalnom tržištu ne poznaju.
Tocnije, ako je klijent hrvatski gradanin koji živi, radi i gradi kucu u Hrvatskoj, tada Erste Bank u Becu nece financirati njegove potrebe, vec ce ga radije uputiti na banku-kcer na lokalnom tržištu. Iz Erstea Hrvatska nadalje kažu da postupak uzimanja kredita u inozemstvu nije jednostavan.
Uvjeti kreditiranja, vele, ovise o namjeni, procjeni kreditne sposobnosti i procjeni rizika. Smatraju da liberalizacija novcanih tijekova ne bi trebala imati znacajan utjecaj na preferencije kompanija i gradana, stoga i u 2011. ocekuju rast kreditnih plasmana iznad prosjeka rasta tržišta.
Ništa za strance
U Splitskoj banci pojašnjavaju da su promjene deviznog režima uvedene u smislu otvaranja racuna i držanja depozita hrvatskih rezidenata u inozemstvu, dok je mogucnost podizanja kredita bila raspoloživa i prije ove zadnje liberalizacije. Medutim, kažu, u praksi se to rijetko dogada jer banke iz inozemstva u pravilu ne kreditiraju rezidente drugih država jer ne poznaju njihov pravni sustav niti rizike koje takvi plasmani povlace za sobom.
Stoga, ako se gradanin obrati vlasnici Splitske banke u Francuskoj, ona ce ga uputiti na banku u Hrvatskoj jer ne odobrava kredite hrvatskim rezidentima. U Splitskoj banci smatraju i da liberalizacija nece imati nikakav utjecaj na tržište kredita u Hrvatskoj.
Prekretnica ulazak u EU
U Raiffeisen banci (RBA) nemaju posebno reguliranu proceduru za upite klijenata o ponudi štednih i kreditnih proizvoda ostalih banaka, clanica Raiffeisen grupacije u inozemstvu. O navedenim proizvodima klijenti se mogu informirati u bilo kojoj banci Raiffeisen grupacije ili na njihovim web stranicama.
Glavni ekonomist RBA-a Anton Starcevic kaže da ponuda kredita za hrvatske rezidente iz inozemnih banaka ne bi trebala promijeniti potražnju za kreditima u domacim bankama buduci da je kreditiranje stanovništva djelatnost vezana uz obradu obimne dokumentacije na lokalnom jeziku i administriranje kredita uz poštivanje lokalne regulacije.
- Do pridruživanja Hrvatske EU-u ne ocekujemo razvoj prekogranicne ponude kredita za stanovništvo, izuzev u malobrojnim iznimnim slucajevima. Nakon prikljucenja inozemne banke registrirane unutar EU-a moci ce otvarati podružnice na teritoriju Hrvatske. Tada bi mogla ojacati ponuda kredita, no cijena tih kredita ne bi trebala odstupati od ponude domacih banaka, zakljucuje Starcevic.
Drukciji pravni okvir
U Privrednoj banci Zagreb vele da je odluka o tome gdje ce klijent podignuti kredit individualna. Opcenito, kako kod nas tako i u drugim zemljama banke uglavnom ne pribjegavaju praksi kreditiranja gradana u inozemstvu najcešce zbog smanjene mogucnosti kontrole i upravljanja rizicima izvan granica zemlje i drukcijeg pravnog okvira, kažu u PBZ-u.
Oni ce svojim klijentima pružiti sve raspoložive informacije sukladno potrebama i mogucnostima.