Jednostrana primjena na tuđem teritoriju je agresija

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Sukladno najavama, Slovenija kreće s jednostranom provedbom arbitražne odluke o graničnom sporu. Što to znači u kontekstu činjenice da je Hrvatska izašla iz kompromitiranog i korumpiranog arbitražnog postupka, upitali smo mr. sc. Tatjanu Tomaić, politologinju s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i stručnjakinju za hrvatsko-slovensko granično pitanje?

- Jednostrani akti nisu mogući. Ne postoji implementacija arbitražne odluke u drugoj državi koja tu odluku ne priznaje jer je izašla iz arbitražnog postupka, znači to se ne zove implementacija, već jednostrani akt koji ta druga država provodi, a jednostrani akt kojim bi se pokušalo mijenjati postojeće granice može se tumačiti kao agresija. Svaka država, pa tako i Slovenija, može raditi i proglašavati što želi, ali unutar svojih granica. Hrvatska je navikla na jednostrane akte Slovenije, jer znamo da je 1993. godine donijela Memorandum o Piranskom zaljevu gdje je cijelu Savudrijsku valu proglasila svojim teritorijem, pa je potom 1994. godine provela "papirnatu" aneksiju četiri hrvatska sela, proglasila je i razne gospodarske pojaseve u našem moru i sve to nije imalo nikakvih pravnih utjecaja na Hrvatsku. Međutim, problem nastaje kad se ide u realizaciju jednostrane odluke na tuđem državnom teritoriju, onda se to može nazvati agresijom, rekla je Tomaić.

Od terana do Pirana

Stajalište Republike Hrvatske uvijek je bilo njegovanje i zagovaranje dobrosusjedskih odnosa te su od stjecanja neovisnosti 25. lipnja 1991. godine sve hrvatske vlade poticale na dijalog i suradnju sa Slovenijom, dok su slovenske političke stanke, u nedostatku konstruktivnih političkih programa, kao što se i sad pokazuje, pitanje Hrvatske iskorištavale isključivo za mobiliziranje biračkog tijela i unutarnja politička pitanja. Hrvatska je Sloveniji, zapravo, nositelj vanjske politike, jer u slovenskim medijima imaju jedan slogan koji zovu "hrvatsko pitanje", dodaje Tomaić, a to je "od terana do Pirana".

- Činjenica je da je Slovenija 2004. godine ušla u Europsku uniju s teritorijalnim morem od 180 četvornih kilometara i granicom u Savudrijskoj vali crtom sredine. Tako je i Hrvatska ušla u EU, tako su obje države ušle u UN, da ne pričamo da je Slovenija ušla u Eurozonu, Schengen, OECD… Uglavnom, to znači da su te granice na snazi i da treba poštovati postojeći režim dok se granično pitanje između država ne riješi. To podrazumijeva i crtu sredine u Savudrijskoj vali. Podsjećam da su na snazi i postojeći ugovori, dva su bilateralna, a jedan je međunarodni, koji reguliraju nesmetan život i rad pograničnog stanovništva, kretanje robe, kapitala, naglasila je Tomaić.

Na pitanje mogu li se ovih dana, pored povećanih napetosti i tenzija, očekivati incidentne situacije na crti razgraničenja u Savudrijskoj vali, Tomaić je odgovorila da nekako sve ide u tom smjeru.

Sila i agresija zabranjene

- Granice se ne mogu i ne smiju mijenjati jednostrano. Nemojmo zaboraviti da Sloveniju početkom lipnja očekuju parlamentarni izbori, pa bismo i inzistiranje Ljubljane na jednostranoj implementaciji i dizanje tenzija u Savudrijskoj vali mogli definirati kao jedinstvenu slovensku predizbornu kampanju u kojoj je samo jedan cilj na kojem se dobivaju izbori: tko će biti uspješniji u prikazivanju Hrvatske kao slovenskog najvećeg neprijatelja. Svim je političkim opcijama u Sloveniji pitanje Hrvatske i arbitražne pitanje broj jedan, stoga će na tome i graditi svoje političke kampanje, rekla je Tomaić.

Komentirajući to što Slovenija želi tužiti Hrvatsku za povredu europskog prava, rekla je da je to nonsens, jer Hrvatska nije povrijedila europsko pravo, niti Ugovor o Europskoj uniji. Hrvatska nije povrijedila članak 2. o zajedničkim vrijednostima država članica zbog kojeg bi se mogao aktivirati članak 7. o suspendiranju određenih prava. Članci na koje Slovenija polaže nadu su 258. ili 259. i uključuju djelovanje Europske komisije, što se sigurno neće dogoditi, jer bi time EK trebala potvrditi da Hrvatska nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovora, što nije naš slučaj.

- Nema prinudnog izvršenja odluke arbitražnog suda, jer ona ne postoji, rekla je Tomaić te zaključila: "Ne postoji nikakva prisila koja Hrvatsku može prisiliti na provedbu arbitražne odluke. Slovenija unutar svojih granica može činiti što želi, međutim po međunarodnom pravu zabranjena je uporaba sile i agresije. Slovenska policija ne smije ulaziti u naše teritorijalne vode. Međutim, dok nema teritorijalne pretenzije sve se može mirno riješiti, što Hrvatska cijelo vrijeme i zagovara. Ne mogu nas Slovenci prevariti i preko toga dobiti pravo, jer postoji pravna maksima primjenjiva na ovaj slučaj - Nitko ne dobiva pravo preko svojih prijevara." (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter