Novim zakonom poticat ce se zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih i mladih bez radnog iskustva ali i pojednostaviti uvjeti zapošljavanja na sezonskim poslovima u poljoprivredi.
Godišnje na sezonskim poslovima u poljoprivredi radi oko 100 tisuca radnika. S novim zakonom, cije je smjernice resorni ministar rada ovih dana predstavio socijalnim partnerima, omogucit ce se umirovljenicima, nezaposlenima, stalnim sezonskim radnicima u periodu produženog mirovinskog osiguranja te neaktivnim osobama, sezonski rad u poljoprivredi u nepunom radnom vremenu.
Sezonci u poljoprivredi imat ce knjižicu sezonskog radnika, a poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika bit ce dužan za njega kupiti vaucer, odnosno platiti doprinose za obvezna osiguranja na osnovicu od 2.714,60 što je iznos najniže osnovice za obracun doprinosa. Prema planovima Vlade, sezonski rad u poljoprivredi mogao bi trajati do 90 dana tijekom kalendarske godine. Poslodavac ce kupnjom vaucera placati za radnika dnevni iznos doprinosa, a iznos dnevnice ugovarat ce izravno s radnikom. Ugovor o radu sa sezoncem u poljoprivredi morat ce sadržavati podatke o najdužem trajanju radnog dana, najkracem trajanju dnevnog i tjednog odmora te trajanju stanke kao i nacinu i rokovima isplate dnevnog iznosa place.
Ukoliko sezonac u poljoprivredi mjesecno zaradi više od 1.565,07 kuna izgubit ce prava koja ostvaruje na burzi, ako je rijec o nezaposlenoj osobi. Nakon isteka razdoblja sezonskog rada, a najkasnije na kraju kalendarske godine, sezonski radnik morat ce Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti podatak o sezonskom radu "iskazan u danima i odradenim satima u cilju preracunavanja radnog vremena na puno radno vrijeme radi utvrdivanja staža".
U praksi to znaci da ce, primjerice, radnik moci u poljoprivredi kod nekog poslodavca raditi tri sata dnevno, a kod nekog drugog još jedan ili više sati. Za svaki taj sat rada radnika poslodavac ce platiti doprinose, a na kraju godine radniku ce se satnica preracunati u ostvareni radni staž. (G. Ga.)