S pricom da se njegovom kamionu s otpadom te dvoje radnika brani ulazak na Kaštijun i kako nema nacina da se legalno riješi otpada jucer nas je ujutro u redakciju nazvao ogorcen gradevinski poduzetnik Mirsad Neslanovic. S obzirom na to da problem nije uspio riješiti niti do 11 sati, pozvao nas je na lice mjesta da bi nas, kako je ustvrdio, upoznao s pricom zašto su naše šumice toliko prljave.
- Uopce mi nije jasno što se dogada! Herculaneini radnici nisu krivi, rekli su mi da imaju zabranu i da me ne smiju pustiti unutra i to je sve što znam, naveo nam je iznenadeno Neslanovic i dodao da zna kako po novom pravilu mora imati popratni list, koji mu je uredno u kamionu.
I njegovi radnici potvrdili su nam da su godinama uvijek na isti nacin odlagali otpad; ovdje bi iskrcali otpad koji nije gradevinski, i to na nacin da bi ga sami sortirali, dok bi gradevinski potom vozili u odlagalište Valmarin.
Što s otpadom nakon 15 sati
- Još je jedna stvar potpuno apsurdna: da otpad koji bi trebao biti svima nama na usluzi radi samo do 15 sati, a nakon ljeta još i krace. Što nakon toga s otpadom? Iskrcati ga u šumi ili što, pita se naš sugovornik uz komentare kako privatnici nemaju radno vrijeme te otpad ponekad trebaju dovesti i u 19 ili 20 sati, kako posao pita. Prije se, dodaje, to moglo uciniti kod dežurne osobe, ali sada više nikoga ne puštaju nakon radnog vremena.
- Produkt njihova bahacenja su šume prepune otpada jer je ljudima jednostavnije ne ulaziti uopce u raspravu s njima i iskrcati otpad iza prvoga grma, i to još besplatno, navodi ogorceno Neslanovic i dodaje da je za svoj iskrcani otpad uvijek uredno placao pa mu nije jasno zašto sada novac ne žele uzeti. Nakon cetiri sata uzaludnog cekanja i pocetne ideje da otpad iskrcaju direktoru Herculanee ispred sjedišta tvrtke ipak je radnicima naložio da otpad odvezu u skladište i pišu svima "propali dan".
Mada smo na licu mjesta pokušali doznati zašto doticni kamion ne može iskrcati otpad (i za to platiti!), do konkretnog odgovora nismo uspjeli doci. Kako su nam pak pojasnili neki od radnika, uz opasku da od njih ništa nismo culi jer ce dobiti salatu od šefova (a neki su cak i u strahu od otkaza, op.a), oni su pocetkom srpnja dobili popis tvrtki koje mogu pustiti da iskrcavaju otpad i onih koje to ne smiju, a medu kojima je i obrt Neslanovic.
U potonje navodno spadaju i one tvrtke koje godišnje proizvedu više od 15 tona godišnje. Oni bi ga trebali najprije voziti na analizu (?), a onda ga iskrcavati. Što to tocno znaci, nismo uspjeli doznati.
Opaska jednog od radnika da otpad trebaju najprije razvrstati, a tek onda odvesti u Kaštijun na vaganje - obavijest koja je navodno svima poslana iako naš sugovornik tvrdi da ništa slicno nije dobio - pala je u vodu kada su radnici i to ucinili te se naknadno pokušali vratiti samo s kartonima. Ulaz im je i po drugi put odbijen, što je Neslanovic shvatio kao spuštanje cijele price na osobu razinu.
Stari: Obavijest smo poslali još 2007. godine
Detaljniji odgovor zatražili smo stoga od Igora Starog, direktora Herculanee, privremenog upravitelja otpada. U odgovoru koji smo dobili govorio je o nacinu postupanja s otpadom na Kaštijunu.
- Pula Herculanea je o tome obavijestila sve korisnike odlagališta još 1. listopada 2007. godine. I ove je godine na tridesetak adresa putem pošte dva puta slana obavijest o potrebi izrade zahtjevne dokumentacije svih pravnih subjekata koji odlažu na odlagalištu, od kojih je vecina i dostavila traženu dokumentaciju. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva donijelo je 2007. Pravilnik o gospodarenju otpadom prema kojem je proizvodac ili posjednik neopasnog i inertnog otpada te skupljac ili posjednik komunalnog otpada obvezan uz svaku pošiljku otpada koju predaje osobi ovlaštenoj za skupljanje, prijevoz, posredovanje, obradu, uporabu ili zbrinjavanje otpada predati ispunjeni odgovarajuci obrazac, takozvani prateci list.
No, ukoliko ukupna kolicina otpada u godinu dana prelazi 15 tona ili 200 kilograma (uzastopno u roku od cetiri mjeseca), uz ispravno popunjeni prateci list potrebno je dostaviti i osnovnu karakterizaciju i potrebnu fizikalno-kemijsku analizu otpada, navodi u svome odgovoru Stari i dodaje da je korisni otpad, primjerice metale i ostali glomazni otpad, potrebno odvojeno skladištiti u spremniku koji se nalazi na ulazu u Kaštijun. Osim na samom odlagalištu, Stari podsjeca da su u Puli predvidena i posebna mjesta za selektiranje otpada.
- Samo u gradu Puli na 150 lokacija postoji mogucnost da se odloži selektirani otpad. Takoder, u tvrtkama koje se bave uporabom otpada moguce je odložiti selektirani otpad, kao što je tvrtka Metis u Šijani, gdje je otvoreno reciklažno dvorište, te nema potrebe da se otpad odlaže na nepredvidena mjesta, navodi u svom odgovoru Stari i zakljucuje da se na osnovi Pravilnika o nacinu i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada odlagališta svaka dovezena pošiljka otpada mora vizualno kontrolirati i tek onda odložiti na odlagalište. Nakon što se otpad odloži treba ga sabiti i prekriti inertnim materijalom, a na što je upozorio i nalaz Inspekcije zaštite okoliša od 1. lipnja 2010. s kojim se Herculanea u potpunosti uskladila.
Tko provodi osnovnu karakterizaciju i potrebnu fizikalno-kemijsku analizu otpada i kome bi se u ovom slucaju radnici trebali obratiti prije odlaska u Kaštijun, jucer nismo uspjeli doznati niti na odlagalištu niti u Herculanei. Stoga, zakljucujemo da ce se u svakom slucaju prije te potrebne analize mnogi prije odluciti na iskrcavanje u obližnji šumarak. (Borka PETROVIC; snimio Danilo MEMEDOVIC)