"Tražim od gradonačelnika Pule da u proračunu za 2015. godinu planira iznos za kupnju udžbenika koje će besplatno podijeliti u idućoj školskoj godini svim polaznicima 11 osnovnih škola u Puli, njih 4.600". Poručio je to na konferenciji za novinare u subotu Danijel Ferić, predsjednik pulskog i potpredsjednik istarskog SDP-a. Rekao je da je jednokratan izdatak za takvu kupnju četiri milijuna kuna koji može biti i manji u postupku javne nabave od najpovoljnijeg izdavača. Pojasnio je da se jednokratna kupnja knjiga može iskoristiti za četiri generacije, odnosno da se nakon svake školske godine knjige vrate u školu i ponovno besplatno dodjele učenicima iduće školske godine.
"Dakako, oni koji ne bi vratili knjige iduće školske godine trebali bi platiti nabavku knjiga", naglasio je Ferić koji je rekao da bi po toj računici grad izdvajao, u prosjeku, manje od milijun kuna godišnje za tu bitnu stavku koja predstavlja značajan financijski teret roditeljima.
- Gradu Puli ne znači ništa taj iznos kada znamo da raspolažu s proračunom od 360 milijuna kuna i isplaćuju prosječne neto plaće svojim službenicima od 8.000 kuna. Pozivam gradonačelnika Pule da kada sutra bude prisustvovao početku školske godine da promjeni svoj ignorantski stav prema roditeljima koji plaćaju skupe udžbenike jer on kao gradonačelnik njihove novce troši na uljepšavanje svojeg imidža u medijima putem raznih agencija za odnose s javnošću ili na promjenu promašenih prometnih rješenja kao što je bila jednosmjerna Riva ili za financiranje privatnog nogometnog kluba, iznio je Ferić koji ni jednom nije naveo ime i prezime pulskog gradonačelnika kojeg je prozivao.
Na konferenciji se osvrnuo na ovotjedne poteze Vlade koja najavljuje manje poreze za građane, a što automatski donosi manje prihode općinama i gradovima. Poručio je kako ne očekuje da će se to iskoristiti za povećanje prireza, jer će se paralelno sa smanjenjem poreza na dohodak dogovoriti kompenzacijske mjere kao što je preraspodjela poreza na dohodak između države i lokalne samouprave iz fonda za izravnanje.
- U fond će se slijevati i porez na kamate na štednju, koji će u Hrvatskoj biti najniži u odnosu na ostale europske zemlje. Primjerice, u Švedskoj iznosi 30 posto, u Njemačkoj i Austriji 25, u Italiji do 20, a u Sloveniji 15 posto. U Hrvatskoj 50.000 građana ima oko 75 milijardi kuna štednje u bankama, na koju se godišnje isplaćuje 2,3 milijarde kuna kamata te bi godišnji prihod po toj osnovi bio 300 do 400 milijuna kuna, iznio je Ferić.
Zaključio je da lokalna samouprava mora biti efikasnija i racionalnija te da se nije smjelo dogoditi da lokalna samouprava u Istarskoj županiji ne uspje naplatiti čak 536 milijuna kuna potraživanja, po čemu je četvrta u Hrvatskoj. (P. GREGOROVIĆ)