Je li istarska obala preizgradena, kakvi nam hoteli na obali trebaju, možemo li bez golfa, trebaju li se sve bivše vojne zone prenamijeniti u turisticke, zašto se ne planiraju novi kampovi? Kako implementirati turizam u unutrašnjosti Istre, a da se ne nagrdi krajolik i tradicionalna arhitektura, kakve nam kuce za odmor trebaju i kako izbjeci apartmanizaciju koja je vec nagrizla obalu?
Što žele investitori, kakva su pravila struke urbanista i arhitekata koji bi trebali želje investitora provesti u djelo, a da ipak ono ne bude na štetu ambijenta? Pitanja su to koja su postavljena u dva ciklusa ovogodišnjih "Razgovora o arhitekturi" koje je na temu turizma organiziralo Društvo arhitekata Istre.
Na njima su o vrucim temama koje se doticu i arhitekture i turizma raspravljali predstavnici turisticke branše s arhitektima i urbanistima koji su cesto, uz investitore, dežurni krivci kad odredena investicija pri završetku doživi osudu javnosti, kao što je to primjerice naselje Pašalicevih vila u Paradižu kraj Svetvincenta ili pak turisticka naselja Barbariga ili Mareda.
Negativni primjeri apartmanizacije
Cesto je opci stav javnosti prema novoj izgradnji na obali negativan, posebno zbog straha od nove apartmanizacije i betonizacije. Medutim, izgradnja nam je potrebna, smatraju u turistickom sektoru, i to stoga što velikih novih investicija u turizmu nije bilo još od prije 1980., ako se izuzme Kempinski, prakticki jedina nova greenfield investicija.
Medutim, gradnja koja donosi novo zapošljavanje i konkurentnost mora biti s mjerom. Iako turisticki djelatnici tvrde da Istra nije preizgradena turisticka regija, priznaju da ima negativnih primjera apartmanizacije i da na takvim greškama moramo uciti.
Damir Vandelic, direktor investicija Adris grupe, u sklopu koje je i rovinjska turisticka kuca Maistra, kaže da je izgradenost stvar održivosti naroda u nekom prostoru i da o njoj ovisi visina životnog standarda stanovništva na tom prostoru.
Jedan od nacina ocuvanja prostora od daljnje izgradnje svakako su kampovi, po kojima je istarski poluotok nadaleko poznat, jer cine skoro polovicu svih smještajnih kapaciteta u regiji. Zato se arhitekti pitaju zašto se u novim razvojnim programima govori samo o gradnji novih hotela i naselja, a ne i o kampovima. Znaci li to da nam kampovi više ne trebaju i da ce na njihovom mjestu niknuti neka nova naselja?
- Buducnost kampova je u podizanju njihove kvalitete jer oni više nisu samo livada sa šatorima. Mislim da ce se nakon što se riješi pitanje turistickog zemljišta u kampovima stvoriti osnove za njihov dinamican razvoj te ce se tada smanjivati kapaciteti koji ce ici u korist kvalitete. Stvorit ce se tematski i holiday parkovi koji ce imati dužu popunjenost i višu cijenu.
Tu se moramo dotaknuti i pitanja uredenosti plaža. Nisam za to da se obala melje, ali jesam za to da se uredi i da se omoguci odredena intervencija. Istra nikad nece biti destinacija pješcanih plaža, ali ne bi smjela biti ni destinacija gdje se lome noge, smatra Veljko Ostojic, savjetnik predsjednika države za resor turizma te direktor porecke Riviere, a koji je odnedavno i na celu Kamping udruženja Hrvatske.
Ostojic: Uz golf neminovna gradnja
U posljednjih desetak godina uz nove investicije spominje se jedino golf, i to na velikom broju lokacija što izaziva negativan odjek u javnosti. Treba li turistickoj Istri toliki broj golf igrališta, treba li nam golf uopce i je li golf u Kempinskom zapravo ogledni primjerak kako dalje graditi slicne projekte?
Ostojic smatra da se bez njega može i dalje kao i do sada, ali da onda ne trebamo razmišljati o produženju sezone. Pozitivan je prema takvim investicijama i prema investiciji u Savudriji jer smatra da donosi novo zapošljavanje, nove investicije i konkurentnost, ali je mišljenja da bi trebalo stvoriti dva golf klastera u Istri.
Takoder istice da je neminovno da se uz golf gradi jer inace investitor gubi svaki interes buduci da je to jedini nacin na koji može isplatiti svoje ulaganje. Maistra je, medutim, jedna od hotelskih kuca koja ce ulagati u golf igralište bez apartmana, doduše u njegovoj blizini Opcina Bale planirala je desetak stancija.
- Golf ce služiti za punjenje naših hotelskih kapaciteta, a koliko znam te stancije nece biti apartmani nego gospodarski objekti. Ali za druge investitore vjerujem da im bez dodatne gradnje golf nije isplativ. Medutim, ne smatram da treba toliko lokacija o kojima se govori, no one ce ionako same otpasti jer nece biti interesa investitora, smatra Vandelic.
Osim golfa, arhitekti novi posao ocekuju i u novim turistickim zonama koje su nastale na podrucju bivših vojnih podrucja, prvenstveno u Puli i njenoj okolici. Medutim, pitaju se je li uistinu jedino turizam odgovor na pitanje što uciniti s tim objektima.
Turistickim se djelatnicima, doduše, to cini kao jedino logicno rješenje buduci da je Istra izrazito turisticka regija koja ne želi tešku industriju te tvrde da je zapravo jedino turisticki sektor pokazao interesa za ta podrucja. Ipak, misle da ima i drugih rješenja, poput primjerice smještaja raznih znanstvenih kampusa i ciste industrije, medutim takvih prijedloga dosad nije bilo. (Barbara BAN)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PONEDJELJKA.