U Srpskom kulturnom centru u petak je održan okrugli stol na kojem se raspravljalo o kandidaturi Pule za prijestolnicu kulture 2020., a najveći istarski grad nedavno je ušao u drugi krug.
Kao dodatni povod poslužile su knjige koje je objavilo izdavačko poduzeće Clio iz Beograda a to su "Destinacija kao brend" i "Uzbudljivi gradovi" te "Ekomonika kulture" pa je raspravu vodio Zoran Hamović, glavni urednik Clija dok su još sudjelovali članica tima Projekta Pula+ 2020 Gordana Trajković, član organizacijskog odbora projekta „Beograd 2020“ Petar Peca Popović, predavač na Fakultetu za sport i turizam TIMS u Novom Sadu Goran Tomka i voditelj instituta Mediteran Filip Zoričić.
Kako na početku reče Hamović, ideja je bila da se da jedan pogled izvana i pogled iznutra na kandidaturu Pule. Konstatirao je da je su sve zemlja, pogotovo one na Balkanu imale potrebu da promijene svoj imidž.
"Ponekad se samo želi prepisati nečije iskustvo, no iskustvo se ne može prepisati, samo oplemeniti", kazao je Hamović dodavši da ove knjige daju dobre i ali i loše primjere, one koje ne bi trebalo primijeniti. Istaknuo je da je bitno ne prekidati tradiciju, nego se nastaviti na nju, iskoristiti je kada se taj imidž mijenja.
- Ne smijemo doći u situaciju da se industrijalizira umjetnost i da se time ugrozi njena autentičnost, zaključio je Hamović prepustivši riječ Gordani Trajković da ispriča što je napravljeno da bi Pula ušli u drugi krug izbora za europsku prijestolnicu kulture. Ona je podsjetila da je tim iz gradske uprave 29. svibnja uspješno obranio kandidaturu, entuzijastično pritom zaključivši kako zna da je Pula nevjerojatno kreativno središte.
- Ovo je bio pravi trenutak da se Pula uključi u trku iz čega smo izašli kao apsolutni favoriti. Jedna bitka je dobivena, a sada konsolidiramo redove, kazala je Trajković objasnivši da iduće godine moraju finalizirati projekt i ponovno ga dati na evaluaciju.
Jedan od gradova u trci za osvajanje ove titule, iako nije u Europskoj uniji, je i glavni grad Srbije iz kojeg je došao Petar Peca Popović, inače znan i kao rock kritičar. Podsjetio je da od 1986. od kada je pokrenut ovaj projekt jedan grad izvan EU bio prijestolnica kulture, a to je Istanbul.
- Prvo sanjajte, a onda nešto radite, a to će uspjeti ako u taj san vjerujete, poručio je Popović. Osim što Beograd ima bogatu povijest, ideja da se on kandidira za ovu titulu rođena je u zemlji koja nema kulturnu strategiju. No jedna mala grupa ljudi vjerovala je da treba „uložiti u glavu“, što baš i nije običaj na Balkanu, pa je 2008. jedna mala stranka ušla u gradsko vijeće Beograda i inicirala cijeli proces. Popović kaže kako Beograd ima obilježja koja nisu samo lokalna, nego i regionalna i imaju širu vrijednost. Unatoč tome, nijedan gradonačelnik ih nije podržao.
Beograd je 2007. dobio nagradu kao Grad budućnosti, no to nije to.
- Prepoznati smo kao grad zabave – ali to nije kultura, napominje Popović. (M. RADIĆ)