Jedinstven arheološki lokalitet treba zaštititi i koristiti na pravi način

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) "Pinna nobilis" u suradnji s Udrugom ljubitelja mora i kulturnih znamenitosti "Savudrijska batana – batana salvorina", tijekom ove godine provodila je pilot - projekt kojim se želi sagledati interes lokalne zajednice za mogućnosti uspostave zone posebnog upravljanja u Uvali Zambratija zbog njezine visoke povijesne i moguće turističke vrijednosti, ali i očuvanja biološke raznolikosti.

Ostaci brodice iz brončanog doba

Već prvi nalazi pokazali su da je ta uvala jedinstven arheološki lokalitet. Naime, u podmorju Zambratije pronađeni su sačuvani ostaci prapovijesnih kuća, takozvanih sojenica, koje datiraju iz razdoblja ranog eneolitika. To je jedinstven primjer sojenica u priobalju koje su svojstvene unutrašnjosti, močvarnim i sličnim predjelima. U podmorju se također nalaze ostaci šivane brodice iz razdoblja između brončanog i željeznog doba te je utvrđeno da je upravo ta brodica najstariji nalaz plovila građenog tehnikom šivanja na području Mediterana. Uz ove prezentirani su rezultati biološkog istraživanja podmorja uvale Zambratija koje je specifično po razvijenoj fauni beskičmenjaka, naročito spužvi, žarnjaka, školjkaša, puževa, rakova i bodljikaša. O tome je govorio biolog Neven Iveša, vanjski suradnik LAGUR-a. Naglasio je neke specifičnosti te uvale površine oko 62 hektara, a koja je 370 metara uvučena u obalu. Velike prednosti za buduće korištenje u turističke, edukativne i druga svrhe predstavlja blizina prometnica, ali najviše njena plitkost, dubina je do tri metra, što je i prednost i nedostatak u biološkom smislu.

Otkrili jako loš odnos prema moru

Po mnogočemu je Uvala Zambratija jedinstvena, koliko po raznolikim staništima toliko i po raznovrsnim morskim organizmima koje otkrivaju kvalitetu podmorja. Ipak, istraživanja su pokazala i loš odnos prema moru, jer se na dnu nalazi i niz odbačenih predmeta, ostataka ribičkih mreža, guma i drugog smeća. Najveći problem je plastika, odnosno vrlo štetna mikroplastika koja se uvlači u morske organizme i preko njih dolazi i u tanjur na stolu. Uz to, nasipavanje ili betoniranje plaža i slični potezi uvelike štete morskom svijetu, što se održava i na ribolov, odnosno vrste riba. Propadaju neka staništa, sve je manje lista, nestaju morske cvjetnice, ali ima i drugih negativnih pojava. Treba to spriječiti, sačuvati prirodne odnose u cilju očuvanja i tradicionalnog ribarenja. (Luka JELAVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter