Dvanaest godina od održavanja znanstvenog skupa o sto godina hrvatske citaonice, nazvanog "Ususret 500. obljetnici Rovinjskog Sela", objavljen je "Seljanski zbornik".
Predstavljajuci ovo izdanje u ime HKD-a "Franjo Glavinic" i rovinjskog ogranka Matice hrvatske njihov je predsjednik dr. Branimir Crljenko istaknuo da je u monografiji objavljeno 25 izlaganja sa znanstvenog skupa, ali i presjek narodne i usmene književnosti, prica, obicaja i radova pjesnika iz Rovinjskog Sela, koji pišu na cakavici i standardnom književnom jeziku.
U knjizi su objavljena svjedocanstva o ucitelju Stjepanu Žiži, koji je potaknuo narodni preporod u Rovinjskom Selu, a potom i njegovim sljedbenicima Petru Brajnovicu, Ivanu Pokrajcu Pici, Antonu Ružicu i brojnim drugim težacima koji su se dicili svojim hrvatskim podrijetlom.
O tim vremenima je kao autor jednog eseja u knjizi govorio akademik Petar Strcic. Podsjetio je da je 19. stoljece, o kojem ponajviše piše u zborniku, stoljece nacija, dok je 20. stoljece stoljece ratova, u kojem se marksizam pretvorio u boljševicki komunizam, a eskalirali su germanski i romanski nacionalizmi, pokrenuvši najstrašnije ratove.
Cinjenicu da se u crkvenim arhivima još 599. godine spominju prvi Slaveni u Istri nije bilo moguce sakriti. Tu je buknulo glagoljaštvo, a pripadnost maticnom narodu cuvala se stoljecima, sve do 1945., kada je Istra prikljucena Hrvatskoj.
Strcic je podsjetio da su citaonice bile i mjesto okupljanja. U njima su se na poticaj Matka Laginje osnivale posujilnice i zadruge u koje su se, uz Hrvate, uclanjivali i siromašni talijanski seljaci. To je i bio razlog što su ih težaci i fizicki branili jer su one donosile ne samo narodni, vec i gospodarski preporod.
Jedan od autora tekstova u monografiji, mr. arhitekture Berislav Iskra, istaknuo je da iz tradicionalne arhitekture nažalost nismo ništa naucili pa je Rovinjsko Selo postalo prigradsko naselje. Dr. Mario Sošic, koji je vodio predstavljanje, podsjetio je da je pokojni Vjekoslav Bratulic još 1959. izdao prvu monografiju Rovinjskog Sela, pa je to jedino selo u Istri koje ima ovakva dva kapitalna izdanja.
Nova monografija obraduje povijest Sela od nastajanja 1526. do današnjih dana. Cinjenica je da su Seljani od svog naseljavanja pokazivali narodnu osviještenost, pa su imali svog župana, osnovali župu sv. Antona, a prvi su otvorili i citaonicu, kasnije i knjižnicu. Sve su sami financirali, odvajajuci od svoje skromne zarade obradujuci zemlju.
Crljenko je prve primjerke monografije urucio akademiku Petru Strcicu te unuci i praunuku Stjepana Žiže, Ljubici Skracic Žiža i Dubravku Skracicu, koji su za ovu prigodu doputovali iz Rijeke i Zagreba. Prvi primjerci uruceni su i gradonacelniku Giovanniju Sponzi te predsjedniku Gradskog vijeca Davorinu Flegu.
Predstavljanje su svojom svirkom otvorili sopelaši KUD-a "Stjepan Žiža", koji više od pola stoljeca djeluje u Rovinjskom Selu, nastavljajuci tradiciju pokrenutu još za vrijeme službovanja ucitelja iz Kosinožica kraj Poreca.
Milan Medak je recitirao dijalektalnu pjesmu Nevenke Uljanic Degobbis posvecenu Rovinjskom Selu, dok je Stjepan Lukavecki odrecitirao "Pjesmu domovini" Luke Brajnovica, najslavnijeg Seljana, koji je u Španjolskoj osnovao poznati institut novinarstva.