Pored zanimljivih povijesnih informacija prezentiranih na 15 preglednih izložbenih panoa o vrijednom arheološkom nalazištu Cvijina gradina u Kruševu kod Obrovca u sjevernoj Dalmaciji, jučer u pulskoj galeriji C8 otvorena izložba pod nazivom "Cvijina gradina - tragom zaboravljene prošlosti" sadrži i nakit iz željeznog doba (prstenje, perle, ukrasne igle, kopče za odjeću), kao i nakit, novac i svjetiljke iz rimskog razdoblja, uz dojmljive narukvice i prstenje od srebra i bronce. Posebno vrijedan nalaz je kamena statua orla iz rimskog razdoblja.
Intenzivan život naselja
Cvijina gradina je naselje veličine 320x150 metara, koje su osnovali stari Liburni najvjerojatnije već početkom željeznoga doba u 8. stoljeće pr. Kr, a zbog povoljnog geografskog položaja na 356 metara nadmorske visine, uz posebno dobru preglednost prema Velebitu na sjeveru i Novigradskom moru na zapadu, ovo je naselje nastavilo život i tijekom antičkog razdoblja, postavši rimska civitas - gradska autonomija rimskog tipa. Intenzivan život unutar naselja prestao je završetkom antike (4./5. st. n.e.).
Kako je prilikom otvorenja izložbe rekla Marina Jurjević iz Pučkog otvorenog učilišta Obrovac, prva istraživanja Cvijine gradine proveo je 1903. godine tadašnji obrovački učitelj Anton Colnago, a zatim i Arheološki institut iz Beča. Novija istraživanja, dodala je Natalija Čondić iz Arheološkog muzeja u Zadru, obnovljena su 1999. godine. Do danas je provedeno devet kampanja sa skromnim financijskim sredstvima pa ih, dodala je, čeka još posla.
Cvijina gradina jedna je od 24 gradine izgrađene u željezno doba na uzvisinama s lijeve i desne obale rijeke Zrmanje, koja je bila ondašnja okosnica razvoja tog područja. Liburni su u željezno doba naseljavali prostor od rijeke Raše u Istri do rijeke Krke, a jedino se kod Liburna sve do antičkog doba zadržao matrijarhat.
Sačuvana forma grada
U rimsko, pak doba, Cvijina gradina dobila je hram, forum, gradsko kupalište… ali i kip Jupitera sa statutom orla u podnožju, a ta vrlo dobro sačuvana statua orla s munjom u kandžama čuva se u Arheološkom muzeju u Zadru, a u Puli je predstavljena fotografijom.
Lokalitet Cvijine gradine do danas je sačuvao formu grada sa svim osnovnim elementima svog urbanog lika - pristup s ulazom, kružne bedeme, glavni plato i pod njim oblikovane terase stambene zone, gradske komunikacije i groblje u podnožju.
U ime domaćina prisutne je na otvaranju izložbe pozdravio ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, rekavši da je ova izložba netom završena u Zadru. Autorice izložbe su Natalija Čondić iz Arheološkog muzeja Zadar i Marina Jurjević iz Pučkog otvorenog učilišta Obrovac. Pulsku izložbu organiziraju Arheološki muzej Istre Pula, Arheološki muzej Zadar i Pučko otvoreno učilište Obrovac, a otvorena je do 15. ožujka. (Zoran ANGELESKI, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)