Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnicka komora pokrenuli su projekt "Riba Hrvatske - jedi što vrijedi" kojim se želi poboljšati prepoznatljivost proizvoda ribarstva kod domacih potrošaca i turista. Promotivnim akcijama zapocetim u Zagrebu stvarat ce se navika njene vece potrošnje te zdrave hrane.
Svaki stanovnik Hrvatske godišnje pojede u prosvjeku tek 8,5 kilograma ribe, a organizatori kampanje, kojima se pridružilo i Ministarstvo turizma, smatraju da bi se potrošnja brzo mogla dignuti na 12 ili 13 kilograma. U proteklim desetljecima potrošnja ribe povecavana je tek za pet do sedam posto. Inace, u zemljama koje su znacajno povecale potrošnju sustavne su promocije trajale deset do dvadeset godina.
Istraživanja pokazuju da se riba u nas slabije troši ne samo zato jer su neke vrste skuplje od mesa, vec i zbog loše distribucije. Hrvatski gradani smatraju da ponuda ribe nije zadovoljavajuca, a mogucnost kupovine ogranicena je na jutarnje sate u ribarnicama. Zbog nove ponude u trgovackim lancima snabdijevanje ribom je ipak sve bolje.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pokušava poticati interesno udruživanje ribara i osnivanje tržišta ribe, koje kod nas ne funkcionira.
Sve veci uzgoj smanjuje cijene ribe, pa je ona potrošacima dostupnija. Uzgoj riba ima veliku perspektivu u Hrvatskoj, pa naš dugorocni cilj treba biti pozicioniranje u svijetu po izvrsnoj uzgojenoj ribi, školjkama, a u buducnosti i rakovima. Za bolje populariziranje ribe izdat ce se kuharice usmjerene na pripremu jeftine i ukusne ribe.
Jedan od pokretaca ovog projekta i najbolji poznavatelj našeg ribarstva Miro Kucic, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK-u, kaže da se pokrenuta kampanja treba dugorocno provoditi kako bismo se, kako kaže, "od prasice okrenuli i ribi". Nakon Zagreba sljedeca je etapa Split, a potom i drugi primorski i kontinentalni gradovi.
- Najznacajnije je provodenje kampanje u unutrašnjosti Hrvatske, gdje je potrošnja ribe najmanja. U priobalnom podrucju i Istri godišnje se potroši 15-ak kilograma ribe po stanovniku, ali mala potrošnja u unutrašnjosti taj prosjek smanjuje na 8,5 kilograma, kaže Kucic.
Po njegovim saznanjima, naše se ribe malo troši i u hotelima. Glavni je razlog tome što nemamo pogona za doradu ribe, pa ona ne dolazi do hotelskih kuhara u filetima, a sve manje radnika u kuhinjama naprosto nema vremena za cišcenje ribe. Dorada ribe je i jedan od najvecih uzroka manje potrošnje ribe u Hrvata. Domacice imaju sve manje vremena za cišcenje ribe.
- I europske zemlje su prije slicnih kampanja, koje su trajale desetljecima, koristile za prehranu osam do deset kilograma ribe po stanovniku. Danas se taj prosjek u zemljama EU-a popeo na 25 do 27 kilograma, a u Japanu i Islandu, ciji stanovnici najdulje žive, na 70 kilograma. Dileme nema, ili cemo jesti ribu i živjeti duže ili cemo se zadovoljiti sadašnjim nacinom prehrane i kracim životnim vijekom, zakljucuje Kucic. (Aldo POKRAJAC)
OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE