Jedan račun za sve županijske proračunske korisnike

Prijedlog oporbenog Danijela Ferića naišao na plodno tlo (J. PREKALJ)
Prijedlog oporbenog Danijela Ferića naišao na plodno tlo (J. PREKALJ)

Uvođenjem sustava lokalne riznice odnosno jedinstvenog novčanog računa proračunskih korisnika na razini Županije osigurale bi se dodatne uštede, spriječilo bi se zadržavanje novca na posebnim računima, a izbjegla bi se i plaćanja s računa na račun. To je na zadnjoj sjednici Županijske skupštine predložio SDP-ov vijećnik Danijel Ferić rekavši da bi se primjenom tog modela ugasili postojeći žiro-računi ustanova i institucija čiji je osnivač Županija, a sve platne transakcije odvijale bi se preko jednog računa.

Dodao je da takav sustav nije nikakva novost i već su ga uvele neke županije, poput Primorsko-goranske i Osječko-baranjske, a već više od dvije godine ima ga i Grad Pula.

- Iako se volimo hvaliti da smo u svemu prvi, ispada da smo na razini Županije zakazali, rekao je Ferić čiji je prijedlog prihvatio župan Valter Flego kazavši da će se na tome konkretno raditi.

Ferić je istaknuo da je cilj uspostavljanja lokalne riznice racionalizacija u upravljanju javnim novcem jer jedan račun preko kojeg bi se obavljale sve transakcije osigurava dnevno upravljanje likvidnošću proračuna i kvalitetna je podloga za učinkovito financijsko planiranje.

- Kao što se išlo na objedinjenu javnu nabavu, ovim bi se principom išlo na objedinjeni platni promet. Imamo 65 proračunskih korisnika, a toliko je i otvorenih žiro-računa. Znači da svaka institucija i ustanova sada ima vlastiti žiro-račun koji bi se uvođenjem riznice ukinuo, veli Ferić i naglašava da ako recimo škola ukine svoj račun, ne znači da gubi svoju samostalnost.

Naime, proračunski korisnik i dalje sam odlučuje kako će prikupljati i trošiti svoja sredstva i tu se ništa ne mijenja. Osim smanjenja broja financijskih transakcija i benefita zbog smanjenja troškova platnog prometa, bolje se upravlja likvidnošću.

Ferić smatra da bi odmah trebalo krenuti u realizaciju, no prethodno se treba informatički pripremiti, odnosno izraditi aplikaciju u koju bi se integrirali svi proračunski korisnici.

- Idealno bi bilo da se krene od početka godine, što je za računovodstvo najzahvalniji termin jer se kreće od nule. Budući da se radi o velikom broju podataka i transakcija, sustav treba prethodno testirati. Ako bi se kvalitetno sve odradilo i pripremilo, riznica bi mogla zaživjeti početkom 2015., što znači da u proračunu za iduću godinu trebalo planirati sredstva, kazao je Ferić.

No, svrha takvog sustava nisu samo uštede, jer njime se na neki način uspostavljaju red i financijska disciplina, a smanjuje se i subjektivni pristup u određivanju prioriteta u potrošnji. Ne manje bitno je i to što bi se na taj način prekinula praksa da novac stoji na računima korisnika dok se istovremeno proračun zadužuje da bi podmirio svoje obveze. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter