Jedan ECTS bod 53 kune

Piramidalni sustav napredovanja, programski ugovori, upisnine i ostale sporne tocke zbog kojih je krajem prošle godine ustala citava akademska zajednica, a brojni profesori zaprijetili štrajkom, ostat ce i dalje u prijedlozima paketa zakona o visokom obrazovanju, znanosti i sveucilištu. Njih su, doduše u izmijenjenom i blažem obliku, prihvatila prosudbena povjerenstva za izradu nacrta, a cije je clanove, podsjetimo, izabrao sam ministar Radovan Fuchs.

Upravo se o tome žustro raspravljalo na tribini koja je na inicijativu studentskog plenuma i profesora okupljenih u Akademsku solidarnost održana na Sveucilištu Jurja Dobrile u Puli. Profesori i studenti tražili su da se rad na ovim zakonima ne skriva od javnosti te pozvali rektora Roberta Matijašica i prorektoricu za nastavu ?eni Dekleva-Radakovic da kao clanovi prosudbenih povjerenstva izlože pripremu ovih nacrta.

Programski ugovori

- Slažem se da je prva javna rasprava trajala prekratko i da su zakoni izazvali brojne kritike, zbog cega je pristiglo nekoliko tisuca primjedaba. Na osnovu njih povjerenstva su davala prijedloge za izmjene zakona. Rektori koji su sudjelovali u radu povjerenstva traže autonomiju sveucilišta u sastavu sveucilišnog vijeca kao i u izboru rektora. Upozorili smo na problem preoblikovanja sveucilišta u integrirana, a što je pulsko vec ucinilo, te da u tom procesu ne smije doci do privatizacije sastavnica sveucilišta, naveo je Matijašic.

Rektor i prorektorica iznijeli su još uvijek privremene zakljucke triju povjerenstava na temelju kojih ce Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izraditi nacrte prijedloga zakona, a zatim ga po drugi put staviti na javnu raspravu.

Kako sada stvari stoje, studenti ce se na javna visoka ucilišta upisivati besplatno i nastavljati studirati bez placanja, ali samo ako tijekom godine prikupe 60 ECTS bodova. Za svaki ECTS bod manje, student ce pri upisu placati 53,83 kune.

- Ako sakupi manje od 36 bodova, što je definirano kao minimalni kriterij uspješnosti, student bi snosio troškove pune upisnine, a ona ne smije biti veca od 60 posto prosjecne place, što u ovom trenutku iznosi 3.230 kuna, rekla je Dekleva-Radakovic.

Vecina clanova povjerenstva prihvatila je piramidalni sustav napredovanja, s time da su tražili da se ovaj prijedlog Ministarstva uvede kao zakonsko nacelo koje bi svako sveucilište prilagodilo svojim potrebama. Ili, kako je slikovito objasnila Dekleva-Radakovic, "umjesto egipatskih piramida oštrih rubova imali bismo stepenaste južnoamericke".

Delegati plenuma i profesori negodovali su zbog brojnih zakljucaka povjerenstva. Profesor Igor Duda postavio je pitanje koliko je pulsko sveucilište spremno na financiranje putem programskih ugovora, posebice u svjetlu podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da je ekonomista i povjesnicara u Puli previše.

- Uskoro nam predstoji evaluacija sveucilišta te nam se može dogoditi da, poput bolnice, i pulsko sveucilište bude trece kategorije. Programski ugovori dovest ce do komercijalizacije obrazovanja bude li se uspješnost studija direktno povezivala s potrebama na tržištu rada, upozorio je Duda.

Osvrnuvši se na piramidalni sustav, profesor Maurizio Levak rekao je da je limitiranje broja redovitih profesora krajnje demotivirajuce za novake i asistente te dovodi u pitanje opstojnost visokog obrazovanja.

Placanje napredovanja

- Sama cinjenica da nekome ogranicavamo napredak zato što netko drugi još nije išao u mirovinu nema smisla. Zašto ovaj prijedlog nije odbacen, umjesto da ga se ublažava? Samo cekam da i nama Ministarstvo uvede neki oblik placanja napredovanja, istaknuo je Levak, cije je izlaganje izmamilo pljesak.

Što se tice sastava Nacionalnog vijeca za visoko obrazovanje, povjerenstvo je tražilo da se iz nacrta zakona izbaci prijedlog po kojem bi predsjednik Vlade bio ujedno predsjednik ovog vijeca, a ministri njegovi potpredsjednici. Medutim, i dalje bi brojne clanove birao Sabor što su okupljeni studenti i profesori ocijenili opasnim uplitanjem politike u visoko obrazovanje.

- Zašto se uopce donose ovakvi zakoni koji su izazvali toliki revolt akademske zajednice!? Nas brine što ce biti s humanistickim znanostima i onim studijima koji ne mogu biti kompetitivni na tržištu. Jeste li uopce raspravljali o potpuno javnom financiranju obrazovanja? Istraživanja pokazuju da su studenti slabijeg imovnog stanja manje uspješni u ispunjavanju svojih obaveza jer u pravilu rade. Time se ponovno uvodi sustav u kojem se kažnjavaju siromašni, a bogati si mogu priuštiti da budu lijeni, upozorili su studenti.

Iz onoga što se moglo zakljuciti iz rasprave, mnogo je nedoumica i medu samim clanovima povjerenstava. Rektor i prorektorica na samom su pocetku rekli da na neka pitanja ne znaju odgovore jer povjerenstva još nisu uskladila svoje zahtjeve. Takoder, nitko ne jamci da ce primjedbe biti ugradene u nove nacrte zakona. Naime, uloga povjerenstva je samo konzultativne naravi i u konacnici nije obvezujuca za resorno ministarstvo.

Matijašic: U Danskoj bi sveucilište dobilo sedam puta više

Iako je to jedan od najkritiziranijih prijedloga zakona, povjerenstva su pozitivno ocijenila tzv. programske ugovore, po kojima bi sveucilišta dobivala 80 posto sredstava za održavanje hladnog pogona, dok bi se za ostalih 20 posto morala izboriti pregovorima svake tri godine.

- Programski ugovori imaju svoju dobru stranu, a to je da tjeraju sveucilišta da donesu strategiju razvoja, koju pulsko sveucilište upravo priprema. Ovih 20 posto sredstava sveucilišta mogu dobiti na osnovu kvalitete razvojnih programa i kapitalnih investicija. Naravno, kad je rijec o financiranju pitanje je uvijek jako osjetljivo. Podsjecam da sada našem sveucilištu resorno ministarstvo ne placa ni 20 posto materijalnih troškova, rekao je rektor Robert Matijašic. Po prijedlogu povjerenstva primjena programskih ugovora ne bi zapocela prije 2013. godine.

Dodaje da su rektorima prikazana pozitivna iskustva nekih europskih sveucilišta koja koriste programske ugovore. Medutim, isto tako je primijetio da države EU-a izdvajaju mnogo više novca za visoko obrazovanje od Hrvatske (koja izdvaja svega 0,97 posto iz BDP-a). Naveo je primjer Danske, gdje sveucilište velicine slicne pulskom dobiva pet do sedam puta više novca iz državne blagajne.