Je li zubna pasta postala svakodnevna doza otrova?

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Unatoč rastućoj gospodarskoj krizi i shodno tomu padu općeg životnog standarda, naravno ne samo u našoj zemlji, sve prisutniji je trend zdravog života. Osim rekreacijskog bavljenja sportom ljudi se okreću i zdravoj prehrani. Oni koji to mogu, u vlastitom vrtu uzgajaju organsko voće i povrće, drugi ga kupuju na tržnicama, bio-prodavaonicama ili putem interneta.

I u industriji ljepote posljednjih godina sve prisutniji su pripravci dobiveni od namirnica iz organskog uzgoja (kreme, ulja, pomade…), pa tako i frizerski saloni uz klasične i po zdravlje opasne kemijske preparate nude i istina skuplje, prirodne boje i ostale tretmane za kosu. Više američkih istraživanja dokazalo je, primjerice, izravnu vezu kemijskih boja za kosu i raka mokraćnog mjehura, a neke "frizerske" boje i linije čak su i zabranjene na njihovom tržištu.

Ima jedan proizvod o kojem se ipak prilično šuti kako u znanstvenim, tako i novinarskim krugovima. Riječ je o proizvodu koji koristimo svakodnevno, najmanje jednom dnevno, a koji može i vjerojatno utječe na ljudsko zdravlje. Da - o zubnoj pasti je riječ. Koliko smo kilograma od najranije mladosti do smrti upotrijebili? Koliko smo je se samo u životu nagutali, a s njom i prilično opasnog fluora, koji jedni uzdižu u visine zbog zaštite od karijesa, a drugi osporavaju zbog trovanja organizma.

O utjecaju zubne paste na zdravlje čovjeka, poglavito osjetljive dječje dobi, gotovo nitko ne želi javno govoriti. Ni znanstvenici, ni liječnici, ni zubari. Začudno, ni alternativci. Zamjeranje moćnima iznimno je opasna stvar. To najbolje znadu oni najmanji - majušne karike u globalnom lancu. Raduje ipak činjenica da svako toliko možemo pročitati da neke udruge imaju radionice izrade zubne paste iz kućne radinosti koje pohodi sve više osviještenih ljudi. Upravo nedavno je u Rijeci, posredstvom tamošnjih udruga Auris i Studio Martina&Natura, održana jedna takva radionica koju je vodila Riječanka fitoaromaterapeutkinja Martina Bogdanić.

- Ne moramo svaki dan koristiti kreme za lice i ne moramo svaki dan koristiti šampon za kosu, ali ćemo svaki dan koristiti pastu za zube. Prilikom pranja zuba, htjeli, ne htjeli progutamo jedan dio te paste. Makar da i ne progutamo, sastojci zubne paste nam ulaze u sluznicu (a poslije u krvne žile i putuju tijelom, pogotovo glavom). Dokaz da nam sastojci zubne paste zaostaju u usnoj šupljini je svjež dah, jer to znači da miriši na neke od sastojaka od kojih je zubna pasta načinjena (dakle nismo ju isprali kako treba). Sastojci komercijalnih zubnih pasti su štetni i narušavaju imunitet tijela, to je u prvom redu fluor, ali i aspartam i još neki elementi, veli Bogdanović.

- Sastojci zubnih pasti koje vi radite toga nemaju. Koji su to sastojci, jesu li oni ljekoviti?

- U prvom redu to je glina koja je sama po sebi antibakterijska, ali i veže toksine na sebe. Glina je puna minerala koji se pravilnom upotrebom ugrađuju u zubno meso i tako ga jačaju. Usna šupljina bez bakterija i sa zdravim zubnim mesom preduvjet nam je za zdrav zub. Glina u isto vrijeme obavlja abrazivnu funkciju poliranja kod ovakvih zubnih pasti. Drugi bitan element je soda bikarbona bez aluminija. Ona korigira pH vrijednosti jer bakterije više vole "raditi tulum" u kiselom okruženju. Osim gline i sode bikarbone, u prirodnim pastama koristimo i suhi prah različitih biljaka koji podržava imunitet usne šupljine, to su u prvom redu nim, ali i kadulja, menta, kamilica, petoprsta, vrkuta i još neke druge. U prirodne paste za zube dodajemo i tinkture biljke mire i podanka petoprste koja se tradicionalno koristila na našim područjima kod vađenja zuba za zatvaranje zubnog mesa, možemo koristiti i tinkture kadulje, mente, hrasta, lista divlje jagode. Sastojci se mogu kupiti u ljekarnama ili web-prodavaonicama specijaliziranim za izradu prirodne kozmetike, primjerice Terra organica i Herbarom. (V. MEDVEDEC)

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter