Je li moralno ozakoniti ono što je nastalo na bezakonju?

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Zakonski prijedlog o postupanju s nezakonito izgradenim zgradama nije samo pravno, nego i moralno pitanje, no s rješavanjem tog problema više ne možemo cekati, isticali su zastupnici u raspravi u kojoj je vecina podržala zakon, dok su iz HDZ-a bili suzdržani.

- Nikad više oprecnih mišljenja nego o ovom zakonu, rekao je Hrvatski laburist Branko Vukšic navodeci da je zakonska legalizacija bespravno sagradenih objekata duboko moralno pitanje.

Je li moralno ozakoniti ono što je nastalo na bezakonju? Što s onima koji su cekali dokumente, borili se s administracijom, placali poreze, doprinose i naknade?, pitao je Vukšic dodajuci da je to eklatantan primjer neravednosti, "cisti salto morale".

Sudeci po broju bespravno sagradenih objekata, koji nije dokraja poznat, gotovo svaki deseti Hrvat ima na duši jednu ilegalnu gradevinu, rekao je Vukšic.

Iz toga se, kaže, vidi da smo neuredna država, a time i nepravedna. S druge strane, skupa država i korumpirana uprava potpomogla je bespravnu gradnju i žmirila je na to i nije rušila ni u Kozari Boku niti u podsljemenskoj zoni.

Vukšic je upozorio i na nelagalnu gradnju u prirodnim biserima: na Kornatima, na Marjanu... te na cinjenicu da ce vlast, kako je rekao, "sada dopustiti da se grijesi devastacije okaju na rate".

Željko Kolar (SDP) rekao je da bi najradije želio da se legalizacijom bespravno sagradenih objekata ne moraju baviti, no, dodao je, problemi postoje i moraju se riješiti.

- Zakonom, koji ima ograniceni rok trajanja, legaliziramo cinjenicu da zgrade postoje u prostoru jer se ne možemo praviti da ništa ne vidimo i ne cujemo, rekao je Kolar i porucio da je to posljednje šansa da se legaliziraju objekti jer se to ubuduce više nece moci.

Posebno je apelirao na rad inspekcije i porucio da 120 inspektora ne može raditi samo temeljem dojava, nego da država treba stati iza njih da bi i investitor i izvodac radova bili svjesni da ploca zabrane gradnje koju inspektor stavi na gradilište to doista i znaci - zabranu gradnje.

Branko Bacic (HDZ) najavio je da ce HDZ biti suzdržan o novom prijedlogu zakona jer, unatoc tome što ce pridonijeti uredenju evidencije nekretnina, boljem korištenju objekata i rješavanju trauma oko krova nad glavom, ipak to je, rekao je, "priznavanje poraza državne uprave u borbi za uredeni, urbanizirani prostor".

Bacic napominje da se novi zakonski prijedlog bitno razlikuje od važeceg jer je njime bitno proširena legalizacija na osjetljiv i važan prostor poput zašticenog obalnog podrucja, na vrijedna poljoprivredna zemljišta i na podrucja šuma, a legalizacija se omogucuje i na podrucje kulturno-povijesne cjeline uz potvrdu konzervatorskog odjela.

Dvojbeno je, kaže Bacic, da se stvara daljnja nejednakost gradana koji danas podnose zahtjeve za legalizacijom jer, oni koji su bespravno gradili, sada legaliziraju objekte po skrecenom postupku.

Na to je upozorio i Damir Kajin (IDS). "Ne možemo bespravne graditelje dovoditi u povoljniji položaj od onih koji grade legalno", ustvrdio je. Ocijenio je da se prijedlogom zakona nece zaustaviti bespravna gradnja, ali i dodao da je bolje legalizirati nego rušiti da bi državni proracun mogao uprihoditi novac, a vlasnici zgrade staviti na tržište.

Igor Cešek rekao je da ce HDSSB podržati zakonski prijedlog jer ga smatra kvalitetnijim od predhodnog. Ujedno je apelirao na Vladu da troškove legalizacije svede na minimum.

- Pokušavamo napraviti manju nepravdu i ispricavam se svima koji su dosad poštivali svu potrebnu proceduru u gradnji objekata, rekao je Ivica Mandic (HNS) i dodao da ce se novim zakonskim prijedlogom bespravni graditelji staviti u sustav da bi placali komunalije i sve ono što koriste jer do sada nisu placali ništa.

- Bez legalizacije bio bi uskracen i gospodarski razvoj, a gradani koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom ostali bi bez poticaja, rekao je Mandic.


Podijeli: Facebook Twiter