Od otvorenja prvog istarskog centra specijaliziranog za istraživanje metala Metris protekla su više od tri mjeseca, no do danas nismo uspjeli doznati što centar radi, tko su korisnici njegovih usluga i koliko te usluge Metris naplacuje.
Nakon svecanog otvorenja na kojem su sudjelovali predstavnici Županije i grada Pule, potpisan je i sporazum o poslovno-tehnickoj suradnji s prvim potencijalnim korisnicima - Cimosom i brodogradilištem Uljanik.
Nakon što je centar otvoren, u studenom prošle godine, pokušali smo to doznati od Darka Lorencina, direktora Istarske razvojne agencije (IDA), koja je kroz program i sredstva prekogranicne suradnje centar postavila na noge, te smo s njime posjetili prostore Metrisa na podrucju bivšeg odjela kirurgije u sklopu stare pulske bolnice.
Lorencin je tada ponovio da su neki od ciljeva centra povecanje razine razvojno-istraživackih projekata što bi u konacnici dovelo do podizanja konkurentnosti istarske i hrvatske metalne industrije. Na upit o cijenama kazao je da cemo ih dobiti pisanim putem.
Buduci da odgovori nisu stizali, 2. veljace smo pisanim putem IDA-u pitali jesu li cijene u meduvremenu definirane, a zanimalo nas je i koje tvrtke ili pojedinci koriste usluge centra. No odgovore još nismo dobili.
Osim pitanja što radi centar i je li u meduvremenu imenovan njegov voditelj ili voditeljica, nepoznato je i to je li u meduvremenu zaživjela inicijativa za otvaranjem tehnološkog fakulteta koji bi, kako je najavljivano, koristio usluge centra.
Javnost u ovom trenutku jedino zna da je centar otvoren, ali ne zna što se svakodnevno zbiva u prostoru od 600 cetvornih metara u kojem se nalazi i dvorana za edukaciju i osposobljavanje buducih zaposlenika, studenata i poduzetnika.
Znatiželjni kakvu-takvu informaciju mogu pronaci na službenim stranicama Metrisa, no osim opisa cetiri laboratorija, kupljene opreme i svega što centar planira raditi, nema podataka što se dosad i napravilo.
Dodajmo i to da Metris vec ima svoj nastavak kroz projekt "Metris plus" za što IDA putem programa IPA jadranska prekogranicna suradnja ocekuje približno 887 tisuca eura.