Javnost je nedovoljno uključena u donošenje važnih dokumenata, poput Prostornog plana Istarske županije, pa bi, umjesto formalnih javnih rasprava na kraju procedure donošenja dokumenta, jedinice lokalne i regionalne samouprave trebale pozvati građane da na samom početku, kad je "papir još uvijek prazan", uloži veći napor u informiranje i smislenije razgovore s građanima o željenom putu razvoja, zaključak je javne diskusije koju je u Puli organizirala Zelena Istra. Mogućnost utjecaja građana na izradu prostornih planova bila je tema diskusije u kojoj je sudjelovalo 15-ak građana, organizirane u sklopu europskog projekta "Povećanje transparentnosti u upravljanju vodnim i prostornim resursima".
dušica Radojčić, predsjednica udruge Zelena Istra i moderatorica skupa kazala je da hrvatsko društvo ima niske demokratske standarde, a more ga duboka korupcija i politički klijentelizam.
- Legitimitet odluka, kad su prostorni planovi u pitanju, stječe se zadovoljavanjem zakonske forme javnih rasprava, a ne zbiljskim procesom uključivanja javnosti u odlučivanje, odnosno podrškom javnosti. Tako se događa da se često usvajaju odluke ili planska rješenja koja nailaze na veliko protivljenje javnosti ili da investitori mijenjaju planove prema svojim željama, dok javnost, kolikogod argumentirano istupila ili kolikogod masovno bilo protivljenje nekom rješenju, to ne može, rekla je Radojčić te svoje tvrdnje ilustrirala na primjeru Prostornog plana Istarske županije (javna rasprava o izmjenama i dopunama traje do 15. rujna). Izmjene Plana trajale su pak od 2009, a u tom razdoblju javnost se nikad nije imala prilike uključiti u raspravu o planskim rješenjima. Dokumenti na javnoj raspravi imaju više od 1.000 stranica, pa vrijeme za javnu raspravu od 15 dana ne omogućava pravi uvid, napomenula je.
Elvis Bačac, predstavnik zainteresirane javnosti i uvodničar u panelu, istaknuo je dobiveni sudski spor u slučaju kamenoloma Marčana 1, nakon čega su građani ipak izigrani izmjenama Prostornog plana, i to prema željama investitora.
U diskusiju su se uključili i Josip Zidarić, pročelnik Županijskog odjela za održivi razvoj i voditelj izrade županijskog PPIŽ-a, te Ingrid Paljar, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje u Istarskoj županiji. Paljar se složila da su predrasprave jedini mogući način smislenog uključivanja građana u izradu prostornih planova, no smatra da to priječe postojeći zakoni. Zidarić također smatra da bi građani trebali preko svojih političkih predstavnika – vijećnika utjecati na izradu prostornih planova, kao i putem mjesnih odbora.
Sudionici iz publike podsjetili su da je problem u tome što su mjesni odbori, ukoliko nisu iz političke opcije kao ona na vlasti, potpuno nemoćni, pa im se u Puli čak onemogućava sudjelovanje na sjednicama Gradskog vijeća, dok se vijećnici nikad ne izjašnjavaju prema savjesti, već prema partijskom diktatu. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU 12. RUJNA