Služba javnih ovršitelja mogla bi nestati i prije nego što pocnu s radom. Takva je, naime, danas s njima situacija. Zbog širokih zakonskih ovlasti koje su dospjele pod kritiku javnosti nova je Vlada vec na prvoj sjednici odgodila pocetak primjene novih zakonskih rješenja za pocetak srpnja.
Do tog roka, ocekivalo se, sporne zakonske odredbe - poput onih koje dozvoljavaju novoj službi ulazak u stanove gradana bez njihovog znanja, diskrecijsku pljenidbu imovine te nedostatak zaštite i osiguranja od potencijalnih pronevjera tudih sredstava - trebale bi biti izmijenjene da bi javni ovršitelji poceli s radom.
No premijer Zoran Milanovic dao je na znanje da se razmatra i ukidanje te službe: "Imamo pred ocima interese gradana, a tek onda jedne male manjine, profesije za koju cemo tek vidjeti hoce li biti išta od nje".
Premijerov komentar bio je reakcija na najave da ce pojedini imenovani javni ovršitelji tužiti državu za odštetu buduci da su morali uložiti novac da bi uredili prostorije i zaposlili osoblje pa su cak i dali otkaz na dosadašnjim radnim mjestima.
Jedan od njih je i Varaždinac Marko Lapaine, koji još nije tužio državu, ali je podnio Ustavnom sudu zahtjeve za ocjenom ustavnosti i zakonitosti Vladinih izmjena kojima je odgoden pocetak rada javnoovršiteljske službe i kojima se traži zaštita prava imenovanih javnih ovršitelja na rad.
- Ne mogu u ovom trenutku govoriti hocu li tražiti naknadu od države ili ne, o tom cemo kasnije. Što se tice mojih tužbi, jedina informacija koju imam je da su zaprimljene na Ustavnom sudu, kazao nam je Lapaine.
U vezi s izmjenom spornih zakonskih odredbi, javni ovršitelji kontaktirali su i novog ministra pravosuda Orsata Miljenica, tražeci od njega da ih primi. Medutim, do zakljucenja ovog teksta, novi ministar nije zakazao sastanak s javnim ovršiteljima.
- Svakako cemo inzistirati da i mi, javni ovršitelji, imamo svog predstavnika u radnoj skupini koja ce izraditi nacrt zakonskih izmjena. Druga je stvar hoce li ministar Miljenic tome udovoljiti, ali to ce sigurno biti jedan od naših zahtjeva, kazao nam je Vedran Vidmar, neformalni javni predstavnik javnih ovršitelja.
Zasad je, dakle, poznato jedino da ce se sporni zakon mijenjati, ali ne zna se tocno kako. Zagrebacki odvjetnik Ivica Crnic, jedan od najjacih javnih kriticara spornog zakona, nije za ukidanje javnoovršiteljske službe.
- Meni kao gradaninu potpuno je svejedno hoce li ovrhe provoditi sudovi ili privatne osobe dok god su zakonite i efikasne. Ne mislim da je institucija javnih ovršitelja sama po sebi loša, štoviše mislim da bi možda mogla doprinijeti ubrzanju ovršnog postupka, ali nacin provedbe ovrhe ima previše nedostataka, kazao nam je Crnic.
Crnic je pritom upozorio da to što ce javne ovršitelje kontrolirati suci ne garantira ujednacavanje sudske prakse i shodno tome procedure postupanja, a istaknuo je i da javni ovršitelji nisu osigurani za cjelokupno postupanje. Naime, javni ovršitelji zaplijenjenu imovinu vode na svojim vlastitim racunima s kojih kasnije placaju vjerovnike, stoga imaju obvezu osiguranja, ali samo do izvjesnog iznosa.
- Država mora jamciti za rad javnih ovršitelja. Javni ovršitelji jesu osigurani protiv nesavjesnog rada, ali samo do izvjesne svote. Za štete koje naprave bilo vjerovniku, bilo dužniku iznad osigurane svote jamce samo osobnom imovinom. Kad ih država imenuje, bilo bi red da i sama jamci za njihov rad, odnosno za potencijalne štete, rekao je Crnic.
Još je dodao da bi se narocita pažnja trebala posvetiti izboru osoblja u javnoovršiteljskim uredima. Naime, zakon dozvoljava da u uredima javnih ovršitelja budu zaposlene i osobe koje su osudivane ili su pod istragom za kaznena djela pocinjena iz koristoljublja.