Javnim bilježnicima stiže EU-konkurencija?

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prije desetak dana Europska komisija objavila je da namjerava prijaviti Latviju Sudu Europske unije jer dozvoljava samo latvijskim državljanima da budu javni bilježnici. Latviju je Komisija upozorila na neusklađenost s europskim propisima još prije sedam godina, ali su u međuvremenu čekali da Sud EU-a donese presudu u slučaju još nekolicine zemalja, poput Njemačke, Belgije i Austrije, u kojima je državljanstvo također bilo uvjet za javnobilježničku dužnost.

Europski sud presudio je protiv tih zemalja, a u korist Komisije, koja je tvrdila da se radi o diskriminaciji utemeljenoj na nacionalnosti, što je europskim ugovorima zabranjeno. Doduše, ugovorima su dozvoljene i iznimke, na koje su se te zemlje pozivale.

Prije svega, radi se o odredbi koja omogućava da se pojedine profesije "rezerviraju" za vlastite državljane, pod uvjetom da se radi o djelatnosti koja je povezana s izvršavanjem javnih ovlasti. Sud je, međutim, analizirao stanje u svakoj državi zasebno i utvrdio da tamošnji bilježnici ipak ne izvršavaju javne ovlasti na način na koji to tumači Sud.

I Hrvatska je jedna od članica Unije u kojoj je zakonom trenutno propisano da je hrvatsko državljanstvo jedan od uvjeta za imenovanje javnih bilježnika. To znaju i u Ministarstvu pravosuđa, koje je nadležno za taj zakon, no tvrde da latvijski slučaj, kao i presude protiv drugih zemalja članica, nije izravno primjenjiv u Hrvatskoj.

Napominju da, po njihovom tumačenju, javni bilježnici u Hrvatskoj obavljaju javne ovlasti na način na koji to tumači Sud EU-a.

"Javni bilježnici u Republici Hrvatskoj u određenom dijelu svoje nadležnosti postupaju i u svojstvu povjerenika sudbene vlasti, što smatramo izravnim izvršavanjem javnih ovlasti na koje stranke svojim dispozicijama ne mogu utjecati", napominju u Ministarstvu. Dodaju da je tijekom pristupanja EU-u provjeravana usklađenost cjelokupnog hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. "Pri tome nije iznesen prigovor neusklađenosti Zakona o javnom bilježništvu", pojašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa.

No, hrvatski bilježnici spremni su, čini se, i na drugačiji scenarij. U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (HJK) uvjereni su da će, u skladu s presudama Suda EU-a, i Hrvatska morati izmijeniti zakon te ukinuti hrvatsko državljanstvo kao uvjet za imenovanje javnih bilježnika.

Podsjećaju pritom da je to već učinjeno u velikom broju zemalja članica EU-a koje su svoje zakone uskladile s odlukama Europskog suda.

Kada bi se zakon promijenio, državljani drugih članica EU-a mogli bi ravnopravno sudjelovati na natječaju za imenovanje javnih bilježnika u Hrvatskoj. No, napominju u HJK-u, morali bi ispunjavati i druge uvjete propisane zakonom, a to je završen pravni fakultet, položen pravosudni i javnobilježnički ispit, pet godina staža na pravnim poslovima te aktivno vladanje hrvatskim jezikom. (I. FRLAN/NL)


Podijeli: Facebook Twiter