Prije desetak dana Europska komisija objavila je da namjerava prijaviti Latviju Sudu Europske unije jer dozvoljava samo latvijskim državljanima da budu javni bilježnici. Latviju je Komisija upozorila na neusklađenost s europskim propisima još prije sedam godina, ali su u međuvremenu čekali da Sud EU-a donese presudu u slučaju još nekolicine zemalja, poput Njemačke, Belgije i Austrije, u kojima je državljanstvo također bilo uvjet za javnobilježničku dužnost.
Europski sud presudio je protiv tih zemalja, a u korist Komisije, koja je tvrdila da se radi o diskriminaciji utemeljenoj na nacionalnosti, što je europskim ugovorima zabranjeno. Doduše, ugovorima su dozvoljene i iznimke, na koje su se te zemlje pozivale.
Prije svega, radi se o odredbi koja omogućava da se pojedine profesije "rezerviraju" za vlastite državljane, pod uvjetom da se radi o djelatnosti koja je povezana s izvršavanjem javnih ovlasti. Sud je, međutim, analizirao stanje u svakoj državi zasebno i utvrdio da tamošnji bilježnici ipak ne izvršavaju javne ovlasti na način na koji to tumači Sud.
I Hrvatska je jedna od članica Unije u kojoj je zakonom trenutno propisano da je hrvatsko državljanstvo jedan od uvjeta za imenovanje javnih bilježnika. To znaju i u Ministarstvu pravosuđa, koje je nadležno za taj zakon, no tvrde da latvijski slučaj, kao i presude protiv drugih zemalja članica, nije izravno primjenjiv u Hrvatskoj.
Napominju da, po njihovom tumačenju, javni bilježnici u Hrvatskoj obavljaju javne ovlasti na način na koji to tumači Sud EU-a.
"Javni bilježnici u Republici Hrvatskoj u određenom dijelu svoje nadležnosti postupaju i u svojstvu povjerenika sudbene vlasti, što smatramo izravnim izvršavanjem javnih ovlasti na koje stranke svojim dispozicijama ne mogu utjecati", napominju u Ministarstvu. Dodaju da je tijekom pristupanja EU-u provjeravana usklađenost cjelokupnog hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. "Pri tome nije iznesen prigovor neusklađenosti Zakona o javnom bilježništvu", pojašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa.
No, hrvatski bilježnici spremni su, čini se, i na drugačiji scenarij. U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (HJK) uvjereni su da će, u skladu s presudama Suda EU-a, i Hrvatska morati izmijeniti zakon te ukinuti hrvatsko državljanstvo kao uvjet za imenovanje javnih bilježnika.
Podsjećaju pritom da je to već učinjeno u velikom broju zemalja članica EU-a koje su svoje zakone uskladile s odlukama Europskog suda.
Kada bi se zakon promijenio, državljani drugih članica EU-a mogli bi ravnopravno sudjelovati na natječaju za imenovanje javnih bilježnika u Hrvatskoj. No, napominju u HJK-u, morali bi ispunjavati i druge uvjete propisane zakonom, a to je završen pravni fakultet, položen pravosudni i javnobilježnički ispit, pet godina staža na pravnim poslovima te aktivno vladanje hrvatskim jezikom. (I. FRLAN/NL)