Krajem ove godine isteci ce rok za legalizaciju bespravno sagradenih objekata. Iako se ocekivalo da ce Zakon o postupanju s nezakonito izgradenim zgradama potaknuti mnoge bespravne graditelje da što prije legaliziraju svoje objekte i mirno spavaju, a ujedno i napune državnu blagajnu, od stupanja na snagu spomenutog zakona u cijeloj je zemlji zabilježen tek jedan slucaj legalizacije bespravne gradnje.
K tome, legalizacija je toliko ogorcila vlasnika jer se iznos koji je potrošio popeo na dvostruko više negoli je ocekivao pa je izjavio da nikad ne bi krenuo u legalizaciju da je znao što ga ceka. Skupljanje potrebne dokumentacije, naime, potrajalo je gotovo pola godine.
Medutim, s njim se sigurno nece složiti oni koji su pošteno i zakonski gradili, a sve to platili daleko više nego što ce platiti bespravni graditelji za legalizaciju. Iz pulskog gradskog Upravnog odjela za prostorno uredenje izvijestili su nas da odjel zasad nije izdao nijedno rješenje o izvedenom stanju temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgradenim zgradama (posljednji korak u legalizaciji).
- Ocekujemo da bi se prvo rješenje moglo izdati tek za 30-ak dana. Razlozi leže u investitorima, odnosno u nedostacima u projektnoj dokumentaciji ili iz razloga što je izgradnja protivna posebnim propisima, izvijestio nas je procelnik Giordano Škuflic.
- Dosad smo zaprimili 50 zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a procjenjujemo da na podrucju grada Pule ima više od tisucu nezakonitih zgrada, rekao je Škuflic. Na pitanje misli li stoga da je zakon nedorecen i kompliciran, odgovara da je to tocno te dodaje da je istina da ima odredenih nepoznanica, no ipak smatra da nije neprovediv.
Bespravna gradnja ne bi smjela nikako biti u konacnici povoljnija od legalne gradnje jer se time narušava cijeli pravni sustav. Treba napraviti ogromnu razliku u visini naknade ako je rijec o bespravnoj gradnji stambene zgrade na poljoprivrednom zemljištu (koje košta oko 10 eura po metru) od bespravne gradnje na gradevinskom zemljištu (koje košta oko 150 eura po metru), predlažu u Uredu.
- Nelegalna gradnja i s njom povezani troškovi sigurno je povoljnija od legalne gradnje pa ne možemo govoriti o previsokim troškovima. Stoga ne smatramo da bi troškovi ili komplicirana procedura bili razlog što zahtjeva za ozakonjenjem zgrada nema više, rekao je Škuflic. Razlog je prvenstveno u subjektivnom stavu gradana koji znaju da imaju nelegalne zgrade, nesmetano ih koriste te smatraju da ne bi trebali platiti niti javna davanja, a niti troškove projektne dokumentacije, dodaje. (N. SOFTIC)
VIŠE O OVOJ TEMI U TISKANOM IZDANJU.