Na prisutnost tigrastog komarca, nakon početnog straha, već smo se navikli. Ovaj je antipatični kukac, prijenosnik egzotičnih bolesti, stigao u Istru prije 11 godina i tu se udomaćio. Ovih je dana Zavod za javno zdravstvo Istarske županije potvrdio prisustvo još jedne, 28. vrste komaraca na Poluotoku, preciznije na području Bala, doznajemo od mr. sc. Nediljka Landeke, dipl. sanit. ing, voditelja Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju
Službe za epidemiologiju. Radi se o takozvanom japanskom komarcu (Aedes japonicus), koji je ušao u Hrvatsku prije dvije godine na području Krapine, već je godinama prisutan u Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj i Sloveniji, a izvorno potječe iz Japana, Koreje, Južne Rusije i Kine. Poput tigrastog, i japanski je komarac značajan kao prijenosnik bolesti poput denge i chikugunie te, posebno, groznice zapadnog Nila, jer voli napadati ptice, a ova se bolest prenosi upravo komarcem s ptica na čovjeka.
- Komarci su danas sve više prepoznati kao prijenosnici bolesti, a ne samo kao napasnici. Ove godine je proveden nacionalni monitoring tigrastog komarca (Aedes albopictus) na području cijele Hrvatske zbog činjenice da se ova vrsta, koja je od 2005. godine prisutna u Istri, i svi smo ju jako dobro upoznali, širi i na kontinentalni dio Hrvatske. I Zavod za javno zdravstvo Istarske županije je sudjelovao u ovom monitoringu kao centar za determinaciju vrsta. Još od 2000. godine, kad se očekivao dolazak tigrastog komarca iz Italije, započeta su istraživanja komaraca i napravljen je popis s 27 vrsta koje žive u Istri. Naravno, tu su i vrste koje ne susrećemo često, koje preferiraju prirodna staništa, šume, doline rijeka i slična druga mjesta. Monitoring je provođen ovipozicijskim klopkama, što znači da su postavljane "klopke" za jaja komaraca. Već po izgledu jajašaca moguće je prepoznati prisutnost tigrastog komarca. Međutim, već dvije godine se zamjećuje prisutnost još jedne invazivne vrste - Aedes japonicus na području sjeverozapadne Hrvatske, koja ima skoro identičan izgled jajašaca. Zbog toga je potrebno jaja uzgojiti do višeg stupnja razvoja ličinke kako bi ih bilo moguće razlikovati, objasnio je Landeka.
Kako japanski komarac preferira više nadmorske visine u Zavodu su očekivali da će, ukoliko se pojavi u Istri, najprije biti prisutan na području Bujštine ili Buzeštine. No, prvi su primjerci izlovljeni na području naselja Bale, što, naravno, ne znači da ga nema i u nekim drugim dijelovima Istre. Landeka je napomenuo da je iz literature poznato da se ova vrsta voli nastaniti na grobljima, gdje se u vazama s vodom razvijaju njene ličinke, a aktivna je tijekom dana i u večernjim satima. Zbog prepoznatljivih bijelih prstenova na nožicama odrasle jedinke izgledom jako nalikuju tigrastom komarcu. Osnovna je razlika boja leđa. Dok se duž leđa tigrastog komarca nalazi bijela crta, za ona japanskog komarca karakteristične su tri žućkaste linije. Ponekad se ove dvije vrste nalaze u istom leglu, što znači da japanski komarac preferira mala legla u, primjerice, posudama s vodom, gumama u kojima zaostaje voda, limenkama, vazama s cvijećem i na sličnim mjestima. Poznato je i da voli legla u vodi u dupljama drveta ili zaostaloj kišnici u kamenim rupama. To znači, ističe naš dugovornik, da i njega, poput tigrastog komarca, najlakše kontroliramo uklanjanjem svih takvih mogućih legla u našem okruženju.
- Zavodi za javno zdravstvo su i ove godine, zbog prijetnje od Zika virusa, provodili pojačanu kampanju protiv komaraca, a i ovogodišnji nacionalni monitoring je nastao upravio iz tog razloga. Kako različite vrste komaraca imaju i različite životne cikluse, staništa te prenose različite bolesti, jako je bitno znati koje vrste su prisutne na kojem području. Očit primjer je komarac malaričar iz roda Anopheles, koji je u vrijeme kad je vladala malarija bilo jako prisutan u Istri. Uništavanjem staništa i drugim mjerama populacija ovog komarca se bitno smanjila, a malarija je iskorijenjena. I tijekom slijedeće sezone nastavit će se kampanja protiv komaraca u kojoj će naglasak biti na uklanjanju mogućih legla i edukaciji građana koji svojim postupcima mogu bitno doprinijeti smanjenju komaraca u svom okruženju, poručio je Landeka. (K. FLEGAR)