Na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile danas se održao prvi međunarodni simpozij o podučavanju japanskoga jezika i kulture u jugoistočnoj Europi. Simpozij je organizirao Filozofski fakultet u Puli na kojem se od jeseni 2015. može studirati na smjeru "Japanski jezik i kultura" koji je odmah po osnutku privukao veliku pažnju mladih iz cijele Hrvatske, te ga je lani upisalo čak 50 studenata. Osim toga, Filozofski fakultet povremeno organizira i tečajeve japanskog za stanovništvo koji su također vrlo dobro posjećeni.
Sve je to bilo povod organiziranju prvog ovakvog simpozija u Puli s ciljem predstavljanja novog studentskog programa "Japanski jezik i kultura" i upoznavanja studenata s postojećim programima Japanistike u regiji, te pokretanja šire suradnje stručnjaka iz regije.
- Želio bih izraziti svoju duboku zahvalnost što je Pula pokrenula ovaj studij među prvima u Hrvatskoj. Studiranje japanskog jezika i kulture otvorit će vrata, između ostalog, i za buduće turističke vodiče za japanske turiste i samim time povećati njihov broj u Istri. Umirovljenici u Japanu imaju dosta vremena i novaca, vole putovati i upoznavati nove krajeve, kulture i ljude, a Pula i Istra imaju potencijal ugostiti ih tijekom cijele godine, rekao je na svečanom otvaranju simpozija japanski ambasador u Hrvatskoj Keiji Takiguchi.
Zamjenica pulskog gradonačelnika Elena Puh Belci istaknula je da je osnivanje Japanologije u Puli dokaz da Sveučilište ima viziju, te da će sam studij i pokretanje ovakvog kongresa ojačati suradnju koju Pula ima s japanskim gradom pobratimom Hekinanom. Sve prisutne pozdravila je i jedna od inicijatorica osnivanja spomenutog studija na pulskom Sveučilištu profesorica Irena Srdanović, istaknuvši da od samog osnutka dodiplomskog studija mladi pokazuju jako veliki interes za ovaj smjer, iako je Japanologija u Hrvatskoj još uvijek mlada znanost.
Tijekom cjelodnevnog programa kongresa brojni su studenti i ostali gosti mogli doznati štošta zanimljivog o japanskoj kulturi, pismu i metodama učenja japanskog jezika od gostiju predavača sa sveučilišta u Ljubljani, Rijeci, Zagrebu, Beogradu i Puli. O onome po čemu je Japan vjerojatno najpoznatiji u svijetu, a govorimo naravno o robotici, govorio je, primjerice, Dražen Brščić s Tehničkog fakulteta u Rijeci.
Profesorica Divna Tričković s Filološkog fakulteta u Beogradu govorila je o teoretskim i praktičnim izazovima pri prevođenju udžbenika za učenje Japanskog jezika na naše jezike, a o razlikama između japanskog i kineskog jezika moglo se ponešto naučiti iz zanimljivog predavanja Mojce Pretnar sa Sveučilišta u Ljubljani. O specifičnostima prevođenja s engleskog na japanski jezik bilo je riječi u predavanju Petre Jaklin, također sa Sveučilišta u Ljubljani, a o tome na koji način uče pulski studenti japanskog jezika i koliko dobro usvajaju taj jezik, govorili su profesori pulskog sveučilišta Riho Morishige i Ayumi Inouchi.
Svi prisutni izrazili su nadu da će ovaj simpozij biti tek prvi u nizu, te da će jednoga dana postati tradicionalno mjesto razmjene iskustava u podučavanju i učenju japanskog jezika i kulture za cijelu ovu regiju. (P. SOFTIĆ)