Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli otvoren je preddiplomski studij japanskog jezika i kulture, prvi u Hrvatskoj verificiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Program je osmislila docentica japanologije dr. sc. Irena Srdanović u suradnji s izvanrednom profesoricom dr. sc. Linom Pliško. U rekordnih godinu dana sastavljen je obiman elaborat i uspješno svladana komplicirana procedura akreditacije novog studijskog programa.
Na prvoj godini pulske japanologije upisano je 16 redovitih studenata. Mogu birati između jednopredmetnog i dvopredmetnog trogodišnjeg studija japanskog jezika i kulture, kombinirati sa studijskim grupama koje postoje na fakultetu, a to su hrvatski jezik i književnost, povijest, talijanski jezik i književnost te latinski jezik i rimska književnost.
Odsjek za azijske studije
Koliko je Europljanima teško naučiti japanski jezik, pitamo voditeljicu studija Irenu Srdanović, 40-godišnju japanologinju koja je svoju doktorsku disertaciju obranila na tokijskom tehnološkom sveučilištu. Za pulske studente dobra je vijest mogućnost sudjelovanja u razmjenama studenata s Ljubljanom i Japanom te prijave na mnogobrojne stipendije japanskih fondacija za usavršavanje i učenje jezika.
- Važan je kontakt sa stranim jezikom. Ako imamo dovoljno kontakta s japanskim, može se dosta brzo i jednostavno savladati, čak u nekoliko godina. Danas u učenju jezika uvelike pomaže nova tehnologija i internet. Planiramo uključiti različite elektroničke izvore za učenje jezika kao dodatnu metodu u nastavi kao i videokonferencije u koje će se povremeno uključiti ljubljanski profesori, a kasnije kolege i postdiplomanti s japanskih sveučilišta s kojima smo pokrenuli ili pokrećemo suradnju. Planiramo ugostiti i japanske studente i mlade lektore s odjela za podučavanje japanskog jezika s japanskih sveučilišta koji bi dolazili na praksu u Pulu a naši studenti bi ujedno imali mogućnost učenja u direktnom kontaktu s njima.
Kanji, japansko pismo preuzeto iz kineskog jezika, za nas je jedna od najvećih prepreka, ali se sistematičnim radom može savladati toliko koliko je potrebno za standardnu pismenost, kaže Srdanović.
U Puli ne misle stati na japanskom. Već ove akademske godine najavljuju i kineski jezik na Sveučilištu, čeka se samo lektorica Zhou Zhen koja bi svakog dana trebala stići iz Kine.
- Ideja je da uz japanski pokrenemo i studij kineskog jezika, a postoje i mogućnosti pomoći za financiranje studija korejskog jezika pa, uz sanskrit koji kao izborni kolegij već godinama vodi doc. dr. sc. Igor Grbić, mislimo zaokružiti tu priču osnivanjem odsjeka za azijske studije pri Filozofskom fakultetu. Imamo potporu Japanske fondacije i veleposlanika Keijia Idea, a u organizaciji japanskog veleposlanstva u Puli je održana i prezentacija njihove kulture i običaja. Imamo i potporu kineske vlade koja nam zasad daje lektora za kineski jezik. Cilj nam je pokrenuti i preddiplomski studij kineskog jezika i kulture. Za to nam treba barem godina dana mukotrpnog rada, a vjerojatno i duže, kaže prof. Lina Pliško.
Suradnja s Ljubljanom i Japanom
Uz studij za redovite studente, na Filozofskom fakultetu u Puli provode i program cjeloživotnog učenja i tečaj japanskog jezika za građane koji pohađaju i dvije srednjoškolke. Tečaj se održava dvaput tjedno, ponedjeljkom i srijedom popodne, i traje 60 sati po semestru. Nije potrebno nikakvo predznanje, a po završenom tečaju dobije se potvrda o položenoj prvoj razini učenja japanskog jezika.
Na cjeloživotnoj školi su pet do šest kolegija po semestru koji nose ECTS bodove i tko to završi, može se u bilo kojem trenutku uključiti na studij. Specifičnost pulskog studija je usmjerenost gospodarstvu i turizmu - među izbornim kolegijima je i japanski jezik u turizmu - što je zaista potreba jer se osjeća nedostatak turističkih vodiča za sve brojnije japanske turiste u čitavoj Hrvatskoj i šire u balkanskoj regiji.
Japanska fondacija donirala je Filozofskom fakultetu knjige, udžbenike i nešto audio-vizualne građe za početak studija u vrijednosti od oko tisuću i pol eura. Određenu literaturu ustupit će im i docentica Srdanović, a poštom iz Japana udžbenike na dar šalje i njezina mentorica, počasna profesorica tokijskog tehnološkog sveučilišta Kikuko Nishina.
- Uključili su se i profesori s pulskog Sveučilišta, lingvisti, povjesničari i teoretičari književnosti; neki se i privatno bave japanskim jezikom, kulturom, stripom pa će to biti zanimljivi kolegiji. Profesor Grbić predaje svjetsku književnost, a s obzirom na to da poznaje sanskrit i indijsku kulturu, održat će predavanja o Aziji. U nastavu smo uključili i izvornog govornika japanskog jezika mag. Nao Matsuna koji živi i radi u Puli, kaže docentica Irena Srdanović. (Piše Duška PALIBRK)
(DIO TEKSTA IZ PRILOGA POGLED).