Šef slovenske opozicije Janez Janša, koji ce najvjerojatnije zamijeniti slovenskog premijera Boruta Pahora u slucaju pada arbitražnog sporazuma na referendumu sljedece nedjelje, najavljuje tri alternative arbitražnom sporazumu, a sve su tri neprihvatljive za Hrvatsku.
Kao prvu mogucnost Janša je zamislio da ce uvjeriti Hrvatsku da pristane na sporazum nalik onome što su ga dogovorili premijeri Racan i Drnovšek 2001., kakav je Hrvatska vec jednom odbila. Druga mogucnost je prepuštanje spora arbitraži, ali pod uvjetom da se ne odlucuje temeljem medunarodnog prava, vec po nacelu pravicnosti, koji bi omogucilo i suspenziju medunarodnopravnih normi.
Treca je mogucnost, ipak, najbizarnija. Janša bi odluku o granici prepustio medunarodnim sucima, ali samo u dijelu u kojem se ne radi o «kljucnim slovenskim pravima». A u ta «kljucna prava», naravno, spada i cijeli Piranski zaljev, uz teritorijalni izlaz na otvoreno more. Dakle, Janša prihvaca arbitražu, ali ne o spornim pitanjima i podrucjima.
Bivši slovenski predsjednik Milan Kucan otkrio je u razgovoru za
Slovensku televiziju da je Janša kao ministar obrane 1991. predlagao
slovenskom predsjedništvu desant na radarsku promatracnicu JNA u
Savudriji. Na slican nacin slovenska je vojska zauzela i objekt JNA na
Svetoj Geri te se iz njega do danas nije povukla, a slicno bi se
vjerojatno dogodilo i sa Savudrijom, da je Janšin prijedlog prošao.
Aktualni premijer Pahor, pak, uzvraca da su Janšini zahtjevi nerealni i da bi odluka o novoj blokadi Hrvatske Sloveniju odvela u izolaciju, bez saveznika i prijatelja, a Hrvatskoj bi donijela «izniman politicki i moralni kapital». Usporedbe s Grckom, koja vec godinama nekažnjeno blokira Makedoniju, otpadaju, jer - porucuje Pahor svojim skepticima - o ulasku Hrvatske u EU postoji konsenzus unutar EU-a, dok u makedonskom slucaju to nije tako.
Osim Grcke, Slovenija je za svoju blokadu Hrvatske u Europskom parlamentu ponekad uživala i potporu ekstremnih skupina, poput talijanskih neofašista.