Država ce dvije milijarde kuna jamstava za kredite, namijenjene prevladavanju gospodarske krize, podijeliti izmedu poduzeca koja nemaju teškoce u poslovanju i onih koja su bez poteškoca poslovala do 1. srpnja 2008. godine, ali su nakon toga zapala u probleme zbog globalne gospodarske i financijske krize.
Tako ce po milijardu kuna državnih jamstava dobiti poduzeca koja i na dan kad podnesu zahtjev za dobivanje kredita nisu u teškocama, ali na isto toliko novca mogu racunati i poduzeca kojima je unatrag godinu i pol nestalo više od polovice upisanog kapitala, a jednu cetvrtinu tog kapitala izgubili su u posljednjih 12 mjeseci. Ti poduzetnici mogu racunati na kredit uz državno jamstvo i ako ispunjavaju uvjete za pokretanje stecaja.
Država je posebnom uredbom propisala i da poduzetnik u teškocama, ali samo ako je rijec o velikom poduzecu, može racunati na državno jamstvo u slucaju da ni uz pomoc dionicara i vjerovnika ne može sprijeciti gubitke koji bi ugrozili njegov opstanak.
I dok država za poduzetnike koji ni danas nisu u teškocama pripisuje da mogu dobiti najviše 60 milijuna kuna jamstava, što znaci da mogu racunati na kredit od 120 do 240 milijuna kuna, te da najviše 30 posto dobivenog kredita mogu potrošiti na financiranje tekuceg poslovanja i reprogramiranje ranijih kredita, tvrtke koje su zapale u teškoce imaju nešto strože kriterije.
Takvom poduzetniku država ce jamciti za kredit samo ako njegov iznos ne prelazi godišnji iznos potreban za isplatu placa. Medutim, olakšavajuca okolnost je to što se placa racuna prema europskim kriterijima, odnosno mjesecnoj osnovici place vecoj od tri tisuce eura, na što se dodaju i sva davanja na place.