Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina jutros je u Saboru predstavio konačni tekst novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji predviđa ubrzavanje raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, povećanje njegova korištenja te stavljanje u funkciju do sada nekorištenog zemljišta.
Naglasio je da se novi zakon predlaže i s ciljem formiranja jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu poljoprivredne proizvodnje s obzirom na zemljišne resurse, a omogućeno je, dodao je, i ubrzanje procesa okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
Uvodi se, rekao je, i veća disciplina u procesu prenamjene poljoprivrednog zemljišta te, prvi put, i informacijski sustav koji će poboljšati upravljanje poljoprivrednim zemljištem.
Sve navedene mjere, istaknuo je ministar, nužne su i zbog statističkih podataka koji ne govore u prilog razvoju poljoprivredne proizvodnje - od gotovo 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj 890 tisuća hektara otpada na vlasništvo države ili 33 posto, a u 10 godina po postojećem zakonu stavljeno je u funkciju manje od 30 posto, odnosno samo 262 tisuće hektara.
Zakon kao osnovni oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države predviđa zakup te zakup za ribnjake putem javnog poziva na rok do 50 godina.
Propisuje se i mogućnost privremenog raspolaganja bez javnog poziva te, iznimno i s ciljem okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, prodaja po tržnim cijenama.
Postupak raspolaganja provodit će Agencija za poljoprivredno zemljište putem precizirane procedure koja će, naglasio je, biti puno brža, učinkovitija i transparentnija.
Zakon propisuje da će se vrednovanje prilikom dodjele poljoprivrednog zemljišta u zakup obavljati na način da će gospodarski program nositi 60 od mogućih 100 bodova, 20 bodova nosi dosadašnji posjednik u mirnom posjedu temeljem gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a 20 bodova nosi visina ponuđene zakupnine.
U odnosu na prvo čitanje zakon je doživio određene promjene, pa su tako izmijenjene odredbe o pravu vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, na način da strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva jedino u slučaju nasljeđivanja.
U krugu osoba koje mogu biti sudionici poziva za zakup te kod prava prvenstva dodane su, uz fizičke i pravne osobe, i nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te zadruge koje se bave poljoprivrednom djelatnošću.
O Zakonu o poljoprivrednom zemljištu raspravljaju saborski klubovi, a njihovu raspravu s galerije prate predstavnici udruga poljoprivrednika. (Hina)