Jadranka Kosor prošla je kroz SK

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Premijerka Kosor ne može više nikoga farbati jer su ona i HDZ zavili Hrvatsku u crno, kaže Damir Kajin, saborski zastupnik IDS-a, u odgovoru na tvrdnje predsjednice HDZ-a da ona "nece dopustiti da Hrvatska pocrveni". U razgovoru za naš list Kajin je komentirao aktualne politicke teme, od predizborne kampanje do prosvjeda i stanja u medijima.

- Crvena boja je opet u modi, barem u politici?


- A crna je na vlasti. Izbori ce biti posljednji cin koji ce obrisati crnilo sa slike Hrvatske. Danas se gradani Hrvatske prema HDZ-ovoj vladajucoj ekipi odnose iskljucivije no što su se ponašali prema generalima JNA 1991. godine. Ni njima nisu išli skandirati pod prozor, kako to sada cine karijatidama HDZ-a. No, premijerka Kosor izrekla je mnogo ozbiljniju recenicu od one o bojanju ili o spominjanju "drugova i drugarica", iako je sama Kosorica, kao javna djelatnica i novinarka, morala proci staž u Savezu komunista i školu u Kumrovcu. Zbog toga nikad nije bila prihvacena kod svojih sudrugova, dok joj drugovi nisu zaboravili ni ulazak u tudi stan.

Ali, važnija je recenica kojom tvrdi da oporba traži izbore da im se ne bi sudilo. Što bi to trebalo znaciti? Obrnuta logika te izjave znaci da se ni HDZ-u ne sudi dok je na vlasti. Vidimo da su pod istragu došli svi oni koji su sišli s vlasti, od Glavaša i Sanadera do Polanceca. Pa državni odvjetnik Bajic slao je Sanaderu SMS-ove da nema problema s Hypom, baš kao što danas kaže za Kosoricin stan. Bit ce prije da se ekipa na vlasti za nju drži noktima i zubima da se njima ne bi sudilo!

- Što da se radi kada istraživanja pokazuju da javnost više vjeruje da ce je iz krize izvuci Bog, a ne Milanovic?


- Opozicija mora stvoriti uvjete da se pocne raditi i živjeti od rada. Nitko nam ništa nece donijeti sa strane, niti ce nam EU donijeti uvjete da više ne trebamo raditi. Trebat ce raditi mnogo više da osiguramo buducnost svojoj djeci. Generacija ljudi koji danas imaju izmedu cetrdeset i pedeset godina žrtvovana je i izgubljena, i preostaje nam da se brinemo o spašavanju zemlje za one koji dolaze nakon nas. Moramo poceti izlaziti iz depresije, što je preduvjet poboljšanja. Smatram da ce prva iz takvog stanja izaci Istra jer je struktura naše ekonomije dobra za pozitivne pomake. Uz svoje probleme, Istra ce, uz najavljene investicije, bit prva koja ce na ovim prostorima izaci iz depresije.

- Znace li ulicni prosvjedi, od Labina do Vukovara, demokratski pomak?


- Prosvjedi su autenticni. Ne moramo se slagati sa svakom porukom koja je izrecena, ali moramo podržati pravo gradana na artikuliranje politickih stajališta. Svaka parola koja se cuje ima do kraja ogoljenu poruku, bez obzira na to radi li se o poruci premijerki da vrati stan ili sindikatima da su ih izdali. Ne slažem se s onima koji kažu da su na prosvjedima huligani, jer su huligani oni koji su pokrali i opljackali ovu zemlju. Ovi prosvjedi ne mogu se usporedivati s 1971., kada su bili potaknuti odozgo. Krenuli su spontano, odozdo, a nemaju slicnosti niti s prosvjedima 1991. godine. Postoji slicnost s prosvjedima koji su u Srbiji smijenili Miloševica i njegov režim jer su naznaka odlaska HDZ-ove oligarhije. Bez obzira na to što se na njima vide znakovi protivljenja svim politickim opcijama, mislim da to narod ne puši i da znaju da nisu svi isti. Ali, ti prosvjedi znacajni su za buducu vlast, koja ce biti uspješna ili ce imati narod na ulici. I Milanovic i svi mi ostali moramo kazati gradanima istinu. Moramo reci da ce prilike biti teške, da promjene ne idu preko noci i da se treba žrtvovati ako sutra želimo pristojno živjeti.

Ipak, najznacajnija vrijednost prosvjeda je u zazivanju izravne demokracije. Vidim to kao potrebu da se zastupnici u Sabor biraju direktno i da odgovaraju biracima. Tu praksu trebalo bi, u dogledno vrijeme, prihvatiti.

- Jesu li fotelje u novoj Vladi doista vec podijeljene, dobiva li IDS Ministarstvo turizma?


- U subotu sam razgovarao s Veljkom Ostojicem, "IDS-ovim ministrom turizma", kako su ga proglasili mediji, i on mi je rekao da nitko s njim nije o tome razgovarao. A trebao bi na tu temu, valjda, razgovarati s buducim premijerom. To najslikovitije prikazuje da u koaliciji nije bilo govora o foteljama i da nitko nije dijelio funkcije. Osobno smatram da treba dobiti izbore, a onda cemo pronaci ljude koji ce obnašati odredene funkcije. Želim vjerovati da ce Istra biti zastupljenija u vlasti no što je danas, kada u ministarstvima i državnim poduzecima nema ni deset Istrijana. Ovakve podzastupljenosti Istre nije bilo niti u Jugoslaviji, niti u Tudmanovoj Hrvatskoj. IDS je, osim toga, zainteresiran da se u buducoj Vladi vodi briga o decentralizaciji zemlje. Pritom je jasno da je više od pet stotina gradova i opcina prevelik teret za Hrvatsku, ali isto tako treba reci da su mali istarski gradovi i opcine znacajno pogodovali razvoju unutrašnjosti Istre. Isto tako, treba razmisliti o ministarstvu malog gospodarstva i obrta jer je to kljuc razvoja hrvatske privrede.

- Mediji su ovih dana opet tema samima sebi. Navodno, više im se vjeruje nego vama u Saboru, ali problemi su toliki da se najavljuje generalni štrajk novinara za kraj tjedna?


- Novine dijele sudbinu gospodarstva i prilika u kojima žive njihovi citatelji. Sve novinske kuce, od Glasa Istre do Vecernjeg lista, u financijskim su problemima i gledaju kako ce preživjeti. Bit ce zanimljivo vidjeti hoce li neki veliki igrac, poput Adrisa, uci u vlasništvo Vecernjeg ili Novog lista, i hoce li to utjecati na uredivanje tih novina. Jasno je, ipak, da je situacija u medijima sada drukcija no u vrijeme Sanadera i da više ništa ne može biti kao prije. To se vidi cak i na Hrvatskoj televiziji, koja ne smije postati premijerkin kucni video, a trebalo bi se vidjeti i u Vjesniku, koji ce porezne obveznike ove godine koštati oko 30 milijuna kuna. Svi drugi mediji, osim HRT-a i Vjesnika, žive od tržišta i doista trebaju biti vjerodostojni da bi preživjeli.

Želim vjerovati da ce Istra u buducoj vlasti biti zastupljenija no što je danas, kada u ministarstvima i državnim poduzecima nema ni deset Istrijana. Ovakve podzastupljenosti Istre nije bilo niti u Jugoslaviji, niti u Tudmanovoj Hrvatskoj.


Podijeli: Facebook Twiter