Cijene barela nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema razini od 59 dolara, pritisnute jačim dolarom i prekomjernom opskrbom koja podiže razinu zaliha širom svijeta i potiskuje u drugi plan geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i rizik smanjenja opskrbe iz Libije i Iraka.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 35 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 59,38 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na prethodno zatvaranje, od 49,76 dolara. U petak je zaključila trgovanje u minusu 1,15 dolara. Dolar je premašio najvišu razinu prema košarici valuta u više od 11 godina nakon objave podataka da je stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama u veljači pala na najnižu razinu od svibnja 2008. godine. Time je roba čije su cijene izražene u zelenoj novčanici poskupjela za imatelje drugih valuta. Zalihe nafte rastu širom svijeta budući da proizvodnja raste brže od potražnje, premašujući utjecaj geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i rizik smanjenja opskrbe iz Libije i Iraka. "Sve više investitora naginje ocjeni da je tržište preplavljeno naftom. Iznimno visoke razine zaliha ne mogu se vječno ignorirati", izrekao Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. Analitičari Goldman Sachsa u bilješci klijentima napisali su da će cijene nafte ponovo krenuti silaznom putanjom zbog povećanja svjetskih zaliha. Prognoziraju da bi cijene na američkom tržištu mogle potonuti na oko 40 dolara po barelu. Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 55,63 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan. (Hina)