Hrvatski izvoz u prva četiri mjeseca ove godine bio je za 1,211 milijardi kuna manji nego lani u istom razdoblju i iznosio je 21,18 milijardi kuna.
Pad izvoza uglavnom se dogodio, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku jer je pala vrijednost izvoza prijevoznih sredstava. Iako se to u priopćenju DZS-a ne precizira, očito je da se radi o tome da je u razdoblju od siječnja do travnja pala vrijednost isporučenih brodova.
Osim toga, za gotovo 15 posto, odnosno za 353 milijuna kuna pala je vrijednost izvoza hrane i pića, dok je za 387 milijuna kuna, odnosno za oko 13 posto porastao izvoz maziva i goriva.
Što se tiče uvoza on je smanjen za oko 1,47 milijardi kuna, pa je u prva četiri mjeseca Hrvatska uvezla 38,718 milijardi kuna, što znači da je njezin vanjskotrgovinski deficit bio 17,5 milijardi kuna.
U razmjeni s Italijom, koja je Hrvatskoj najvažniji vanjsko-trgovinski partner, izvoz je pao za 12,4 posto što je više od 300 milijuna kuna, dok je uvoz iz te zemlje smanjen za čak 23 posto, odnosno za 1,7 milijarda kuna.
Hrvatska je pokvarila brojke i na dva najvažnija susjedna tržišta, bosanskohercegovačkom i srbijanskom. Izvoz u BiH pao je četiri posto, dok je uvoz iz te zemlje porastao za osam posto, dok je izvoz u Srbiju pao za 15 posto, a jednako toliko porastao je uvoz iz te susjedne zemlje. Iako i sa Srbijom i BiH Hrvatska još uvijek ima vanjsko-trgovinski suficit, ta se prednost opasno topi, a situacija će biti još i gora nakon ulaska u Europsku uniju.
DZS je objavio i na osnovu čega je napravio procjenu o padu BDP-a od 1,5 posto u prvom tromjesečju ove godine. U tom je razdoblju izvoz roba i usluga pao za 4,9 posto, a uvoz za 5,6 posto. Izdaci za potrošnju kućanstva u Hrvatskoj pali su za tri posto, dok je potrošnja države u prva tri mjeseca ove godine rasla za 0,3 posto. (J. MARIĆ/Novi list)