Prema Obiteljskom zakonu, u Hrvatskoj je izvanbracna zajednica, dokaže li se da traje najmanje tri godine, jednaka bracnoj pa partneri koji nisu vjencani imaju jednaka prava kao i oni koji su u braku. Jedino porezni zakoni izvanbracnu zajednicu - ne priznaju.
Jedna se citateljica nemalo iznenadila kad joj je na kucnu adresu stiglo porezno rješenje prema kojem je dužna platiti porez na promet nekretnina, koji ne bi bila dužna platiti da je s bivšim partnerom bila u braku. Tijekom desetogodišnje veze ona i partner kupili su zajednicki stan te po prekidu veze dogovorili da ce ona svoju polovicu imovine prenijeti na bivšeg partnera, a on ju zatim, nakon prodaje nekretnine, isplatiti. Na prijenos, medutim, ona je dužna platiti porez na promet nekretnina u iznosu od pet posto, u ovom slucaju, 3.000 eura. Kako stoji u poreznom obrazloženju, zato što je rijec o izvanbracnoj zajednici, oslobadanje od poreza im se ne priznaje.
Vjencani i nevjencani parovi, unatoc odredbama Obiteljskog zakona koji izjednacuje bracnu i izvanbracnu zajednicu, pred poreznim propisima nisu jednaki. Primjerice, želi li nevjencani suprug svojoj partnerici pokloniti automobil, na to ce morati platiti porez, što u braku ne bi morao. Jednako tako, porez na nasljedstva i darove bracni drug ne placa, ali izvanbracni drug placa. Takoder, osobni odbitak za bracne drugove može se koristiti samo u bracnoj zajednici, kaže Pravilnik o porezu na dohodak, dok istodobno Obiteljski zakon kaže kako je izvanbracni partner dužan uzdržavati izvanbracnog druga. Na to uzdržavanje ne može, medutim, tražiti poreznu olakšicu.
Izvanbracni partneri, kupuju li prvu nekretninu, nece biti oslobodeni od placanja poreza po stopi od pet posto za 65 cetvornih metara stambenog prostora, vec ce samo jedan od njih biti osloboden poreza za površinu do 50 kvadrata. Ako imaju dijete, za dva clana su oslobodeni poreza na najviše 65 kvadrata. Kako tumace porezni savjetnici i pravnici, nema logike koja bi objasnila zašto su u jednom zakonu, Obiteljskom, izvanbracni drugovi pravno izjednaceni s bracnima, a u poreznim zakonima nisu, no postoje pravna pojašnjenja za to.
Porezni zakoni, naime, tocno definiraju izvanbracnu zajednicu kao zajednicu koja ne spada u kategoriju povlastica. Tek kad ti zakoni ne bi imali tocno razradena prava bracnih, odnosno izvanbracnih zajednica, bio bi im potreban drugi, Obiteljski zakon za tumacenje. Da bi izvanbracni parovi dobili jednaka prava, trebalo bi mijenjati ocito neuskladene zakone.