Hrvatska je u posljednje cetiri godine na informatizaciju državne uprave potrošila 4,5 milijarde kuna i ima vecinu visokoinformatiziranih sektora u upravi, ali gradani još uvijek za vecinu poslova s državnom upravom moraju svaki put iznova prikupljati iste dokumente jer oni ne smiju biti stariji od šest mjeseci. Tako se primjerice kod upisa djeteta u vrtic moraju donijeti rodni listi, prijava prebivališta, potvrda o poreznoj kartici, iako ti podaci postoje u najmanje 16 baza za svakog stanovnika Hrvatske.
Vlada najavljuje kako ce to promijeniti i za to je na posljednjoj sjednici formirano i novo povjerenstvo. Ono bi moralo osmisliti kako podatke o gradanima iz najmanje 16 baza, jer svaki je Hrvat upisan u najmanje toliko registara, povezati i omoguciti roditeljima da upišu dijete u vrtic i školu bez toga da moraju donijeti nekoliko dokumenta jer ce državni ili lokalni cinovnici sami imati uvid u te podatke. Iz Ministarstva uprave objašnjavaju što je njihov cilj ali ne i u kojem ce roku gradani prestati obilaziti šaltere kako bi svake godine iznova prikupili iste dokumente s novijim datumom.
Temelj u OIB-u
Njihovu muku s administracijom priznaju i u Ministarstvu isticuci da sve pocinje kad roditelji odu upisati dijete u maticnu knjigu. Nakon toga idu prijaviti prebivalište, zatim se djetetu izdaje zdravstvena iskaznica, prijavljuje ga se na poreznu karticu jednog roditelja, upisuje se kod pedijatra, roditelji dobivaju naknadu za novorodence od države i eventualno od grada ili opcine, upisuje se u vrtic, školu i tako dalje..., nabrajaju iz Ministarstva.
U svakom od ovih koraka tijela državne uprave upisuje podatke u svoje registre, a od roditelja traže da donesu rodni list, potvrdu o prebivalištu i druge isprave, s napomenom ne starije od šest mjeseci.
- Nakon što umrežimo sustav javne uprave i pripadajuce baze podataka, bit ce dovoljno da roditelji samo odu u maticni ured i upišu dijete. Nakon toga sustav u maticnom uredu proslijedi podatke prema svim drugim registrima u državnoj upravi da se dogodila promjena u podacima koristeci OIB roditelja i sve baze podataka i sustavi koji na to imaju pravo koriste najnovije podatke, najavljuju svoj plan iz Ministarstva uprave.
Isti uredi i dokumenti
Time ce prestati, vjeruju u Ministarstvu uprave, potreba da se u bilo koje tijelo uprave donose isprave jer se razmjena podataka odvija automatski i elektronickim putem.
- Na taj nacin i tijela državne uprave više nece nepotrebno voditi podatke za koje nisu nadležni nego ce ih koristiti iz izvornih registara (matice i prebivalište). To donosi uštede i smanjenje birokracije prema gradanima, objašnjavaju iz Ministarstva uprave. Zanimljivo je da je istu stvar za koju godinu gradanima još 2006. sa sjednica Vlade obecavao i tadašnji premijer Ivo Sanader, kad je najavljivao ulaganja u informatizaciju državne uprave za što se potrošilo 4,5 milijarde kuna, ali gradani i dalje u istim uredima traže iste dokumente.
Sadašnja administracija iz Ministarstva uprave priznaje da se gradani opravdano ljute jer su, kako kažu "traženja isprava ne starijih od šest mjeseci nepotrebna", pogotovo stoga što tijela državne uprave, sukladno Zakonu o opcem upravnom postupku, imaju obvezu prikupljati podatke iz službenih evidencija.
No, državnoj je upravi ocito teško prikupljati podatke kad oni o svakom gradaninu i to sa svim osobnim podacima postoje u cak 16 baza podataka i to su primjerice matice rodenih, umrlih, vjencanih, registar državljana, evidencija OIB korisnika, evidencija prijave prebivališta i boravišta gradana, popis biraca, evidencija zdravstveno osiguranih osoba, središnji registar osiguranika - REGOS, središnji registar mirovinskog osiguranja, evidencija upisa u vrtice, škole i fakultete; evidencija osobnih iskaznica, evidencija putnih isprava, registar poreznih obveznika, katastar, zemljišne knjige...
Sve te baze su osnovane temeljem odredenog propisa, no problem je u tome što tijela državne uprave neprestano traže od gradana da donesu isprave poput domovnice, rodnog lista, potvrde o prebivalištu i slicno kako bi ažurirali stanje u svojim evidencijama.
- Omogucit cemo medusobno povezivanje te automatsko i sigurno ažuriranje promjena u podacima gradana u onim registrima i tijelima državne uprave koja imaju pravo na to, sukladno posebnim propisima i propisima o zaštiti osobnih podataka, najavljuju iz Ministarstva uprave.(Piše Jagoda MARIC/Novi list)
Izvedenih baza podataka cak dvije tisuce
Ima gradana koji su upisani u cak 200 temeljnih baza, a rijec je o evidencijama, registrima, bazama podataka, ocevidnicima i drugim oblicima elektronickog vodenja podataka za koje postoji pravni temelj za njihovo osnivanje. No, to nije sve. Ministarstvo uprave pojašnjava kako je administracija dogurala do cak dvije tisuce izvedenih baza podataka.
"Zbog nedovoljne informaticke povezanosti pojedine evidencije imaju više od 200 lokalnih baza podataka (slucaj s maticama) ili se vode zasebne evidencije na razini podrucnih ureda i ispostava. Tom broju trebamo pridodati i baze podataka jedinica lokalne i regionalne samouprave te javnih i komunalnih poduzeca i vrlo brzo dolazimo do navedene brojke od preko 2000 izvedenih baza podataka", pojašnjavaju svoju racunicu u Ministarstvu uprave.